Sredinom srpnja 2020., Europska komisija pozdravila je odluku o uključivanju Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), ključni korak za ulazak u eurozonu. Hrvatska se tako našla nadomak eurozone, te planirano uvođenje eura s 1. siječnja 2023. godine sve je bliže i izglednije.
Zamjena kune eurom odvija se u tri razdoblja; pripremno razdoblje, razdoblje dvojnog optjecaja te razdoblje nakon završetka dvojnog optjecaja. Prvo, odnosno pripremno razdoblje, tako može započeti pet mjeseci prije uvođenja eura, odnosno od dana kada Vijeće Europske unije donese odluku da Hrvatska uvodi euro i utvrdi službeni fiksni tečaj konverzije koji će trajati do dana uvođenja eura (očekivana odluka tijekom srpnja 2022. godine)
U prvom članku iz nadolazeće serije članaka o euru donosimo opća pravila u vezi uvođenja eura kao službene valute Hrvatske.
Organizacija aktivnosti u procesu zamjene kune eurom
Nacionalno vijeće za uvođenje eura zaduženo je za vođenje cijelog procesa, kao i donošenje strateških smjernica i utvrđivanja svih rokova. Nacionalno vijeće ustrojilo je šest koordinacijskih odbora, gdje je svaki od njih izradio akcijski plan u svom području. Koordinacijski odbori dužni su akcijske planove provoditi, a kako bi sve teklo glatko, imenovani su glavni koordinatori na prijedlog vodećih institucija. Koordinacijske odbore nadzire Upravljački odbor koji je zadužen usklađivati rad koordinacijskih odbora na operativnoj razini, a koordinacijski odbori su ih dužni redovito izvještavati.
Prilagodba zakonodavnog okvira
Prilagodba zakonodavnog okvira Republike Hrvatske nužna je kako bi se osigurala pravna sigurnost nakon uvođenja eura kao službene valute. U zakonodavnim aktivnostima su tako planirane dvije glave aktivnosti:
- Priprema Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj
- Stvaranje zakonite osnove za zamjenu valute, kao i osiguravanje pravne sigurnosti i jasnoće
- Osnovna načela uvođenja eura
- Temeljne odredbe o zamjeni kune eurom
- Utvrđivanje i usklađivanje ostalih zakona i podzakonskih propisa
- Prva skupina – propisi koji sadrže značajna pozivanja na hrvatsku kunu
- Druga skupina – manji broj propisa i odredbi koje je potrebno uskladiti (ukupno 900 propisa)
Osim navedenog, nužno je identificirati područja koja bi trebala biti obuhvaćena Zakonom o uvođenju eura radi osiguranja pravne sigurnosti, te predložiti sveobuhvatan zakonski okvir. Zakoni država članice koje su među zadnjima uvele euro već su analizirani, a kontinuirano se radi na analiziranju zakonskih odredaba.
Temeljna načela uvođenja eura
- Načelo zaštite potrošača
- Preračunavanje cijena i drugih novčanih iskaza provodi se bez naknade, primjenom fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
- Uslijed preračunavanja potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju nego što bi bio da euro nije uveden.
- Načelo neprekidnosti pravnih instrumenata
- Postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih instrumenata u kojima se navodi kuna.
- Uvođenje eura ne daje niti jednoj ugovornoj strani pravo na valjani jednostrani raskid ili otkaz ugovora ili izmjenu pojedine odredbe ugovora, osim ako je između ugovornih strana drugačije dogovoreno ili ako je posebnim propisom drugačije uređeno.
- Načelo zabrane neopravdanog povećanja cijena
- Zabranjeno je svim poslovnim subjektima, institucijama i pružateljima financijskih usluga povećati cijenu robe ili usluge bez opravdanog razloga.
- Načelo transparentnosti i informiranosti
- Sve informacije oko uvođenja eura moraju biti jasne, razumljive, dostupne i vidljive.
- Načelo učinkovitosti i ekonomičnosti
- Svi postupci i aktivnosti koji proizlaze iz uvođenja eura provode se na način da svima osiguraju što jednostavnije postupanje uz što manje troškova.
Nakon što Vijeće EU donese Odluku o ukidanju odstupanja Vlada RH mora odlukom objaviti dan uvođenja eura, fiksni tečaj konverzije, dan početka i završetka dvojnog iskazivanja, dan početka i završetka dvojnog optjecaja i ostala relevantna pitanja koja su potrebna za uvođenje eura.
Opća pravila u vezi uvođenja eura kao službene valute Hrvatske
Definirano je nekoliko općih pravila o primjeni eura u Republici Hrvatskoj, a u nastavku donosimo najznačajnije.
Iznosi navedeni u kuni u pravnim instrumentima smatraju se iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz ovoga Zakona.
Nakon što odredba stupi na snagu danom uvođenja eura, euro postaje službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u RH. Tako će iznosi navedeni u kunama biti smatrani iznosima u euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.
Nadalje, vrijednosti i iznosi na potvrdama, uvjerenjima, i ostalim javnim ispravama za razdoblja prije uvođenja eura iskazivat će se u kunama. Iznosi navedeni u pravnim instrumentima u euru koji se do dana uvođenja eura preračunavaju u kunsku protuvrijednost prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke ili drugom tečaju banke smatraju se iznosima u euru. Naravno, postoje i neke iznimke. Primjerice, nominalna vrijednost vrijednosnih papira te udjela i uloga u drugim subjektima i odgovarajućim registrima preračunava se na način utvrđen u 6. dijelu glavi V. Zakona.
Opća pravila u vezi preračunavanja i zaokruživanja
Novčani iznosi koji se moraju platiti ili obračunati preračunavaju se uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz članaka 4. i 5. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Preračunavanje će se izvršavati primjenom punog brojčanog iznosa fiksnog tečaja konverzije, na način da se zaokruži sukladno matematičkim pravilima zaokruživanja. Drugim riječima, dobiveni rezultat zaokružit će se na dvije decimale, na temelju treće decimale.
Možemo primijetiti kako je u većini slučajeva fiksni tečaj konverzije bio jednak središnjem paritetu koji se primjenjivao tijekom sudjelovanja u tečajnom mehanizmu ERM II. U slučaju Hrvatske, središnji paritet iznosi 1 Euro = 7,53450 kuna.
Odgovornost obveznika plaćanja za ispravnost preračunavanja
Ako postoje novčani iskazi u vrijednosti u kuni prije razdoblja dvojnog iskazivanja koje treba platiti, obveznik plaćanja dužan je prije plaćanja preračunati iznose u euro uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja proizlaze iz Zakona.
Iako se možda čini teškom, promjena nije nužno loša. Dolaskom eura u Hrvatsku otvaraju se mnoge prilike za razvoj, kao i investicije stranih ulagača. Svakako nestati će valutni rizik, trebale bi se smanjiti kamatne stope, a povećati mogućnost financiranja na tržištu kapitala kao i kreditni rejting. Osim toga, logično je da će veći broj turista biti zainteresiran za dolazak u Hrvatsku.
U idućem članku iz serije članaka o euru očekuju vas detaljnije informacije oko opskrbe eurom, puštanjem u optjecaj, ali ponešto i o pravilima postupanja.
