Za oporavak od pandemije Europska komisija donijela novi program oporezivanja poduzeća

S obzirom na pandemijsko vrijeme COVID-19 i novih izazova – kako u privatnim, tako i u poslovnim područjima života – Europska komisija donijela je Komunikaciju o oporezivanju poduzeća za 21. stoljeće koja je iznimno važna upravo za poduzeća u Europskoj uniji čiji se kontekst politike oporezivanja radikalno promijenio.

Ističe se vizija potpore oporavku Europe i osiguranja kompetentnih javnih prihoda u nadolazećem razdoblju.

Radi se o promicanju sustava oporezivanja koje je snažno, učinkovito i pravedno. Glavni cilj ovog programa jest poticanje održivog rasta, jačanje otvorene strateške autonomije, ali i otvaranje radnih mjesta u Europskoj uniji.

Svake godine se u Europskoj uniji izgube milijarde eura radi poreznih prijevara, utaja i izbjegavanja plaćanja. Zbog toga se porezni sustav mora modernizirati kako bi se bolje moglo utjecati na trenutni i budući gospodarski i društveni razvoj.

U velikoj se mjeri proračuni država članica EU-a oslanjaju na poreze na rad što uključuje i socijalne doprinose koji osiguravaju više od 50% ukupnog poreznog prihoda u EU. PDV kao takav čini više od 15% ukupnih prihoda od poreza, a ostale porezne osnovice, poput poreza na okoliš iznose 6%, poreza na imovinu 5% i, primjerice, poreza na dobit 7% što vrlo malo doprinosi ukupnom poreznom prihodu.

Ukupni porezni prihodi Europske unije relativno su stabilni posljednja dva desetljeća, no veliki i utjecajni trendovi poput klimatskih promjena i digitalne transformacije tržišta rada vjerojatno će utjecati na promjenu poreznog poslovanja.

Novi okvir za oporezivanje poduzeća EU-a Komisija će izložiti do 2023. godine kojim planira smanjiti opterećenja u administraciji uklanjajući prepreke vezane uz porez te napraviti okruženje koje će biti povoljnije za poslovanje na tržištu.

Takav okvir, koji nosi naziv „Business in Europe: Framework for Income Taxation“, skraćeno BEFIT, donijet će jedinstvena porezna pravila koja će pravednije raspodijeliti prava oporezivanja koja će se odnositi na članice Europske unije.

Glavne značajke BEFIT-a su:

  • smanjenje usklađivanja troškova i birokracije;
  • smanjenje mogućnosti za izbjegavanje plaćanja poreza;
  • otvaranje radnih mjesta; i
  • ulaganja na jedinstvenom tržištu EU-a.

Važno je naglasiti kako će postojeći prijedlog o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit biti povučen te će ga zamijeniti novi, spomenuti, BEFIT.

U novom programu postavljen je porezni program za naredne dvije godine koji sadrži mjere o produktivnim ulaganjima i poduzetništvu kao i o boljoj zaštiti prihoda na nacionalnoj razini, ali i potpori zelenoj i digitalnoj tranziciji.

Mjere se odnose na veću javnu transparentnost s prijedlogom da pojedina poduzeća EU-a objavljuju stvarne porezne stope što će pridonijeti borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i suzbijanju zloupotrebe fiktivnih poduzeća.

Također, mjere podrazumijevaju oporavak uz izmjene povlaštenog tretmana duga u trenutnim sustavima oporezivanja poduzeća – financiranje poduzeća zaduživanjem povoljnije se porezno tretira, a cilj je poticanje poduzeća da vlastita poslovanja financiraju vlasničkim kapitalom, a ne dugom.

Izuzetno je važno uklanjanje prekograničnih poreznih zapreka kao i osiguravanje djelotvorne naplate poreznih prihoda što je presudno za financiranje kvalitetnih javnih usluga. Sve to bi pridonosilo jednakim uvjetima za sva poduzeća, samim time poboljšavajući konkurentnost istih.

Osim novih mjera donesena je i Preporuka o nacionalnom tretmanu gubitka. Članice Europske unije potiču se na mogućnost prenošenja gubitaka poduzećima u prethodno razdoblje i to barem za prethodnu godinu. Jednostavnije – poduzećima koja su bila profitabilna u razdoblju prije pandemije bilo bi omogućeno da gubitke iz 2020. i 2021. godine nadomjeste porezima koje su platili prije pandemije, odnosno prije 2020. godine.

Prema važećem Zakonu o porezu na dobit, obveznici poreza na dobit koji su lani poslovali s gubitkom i ostvarili porezni gubitak (računovodstveni korigiran za stavke koje umanjuju i/li povećavaju poreznu osnovicu) imaju pravo na umanjenje porezne osnovice u sljedećih pet godina (do 2025.godine), ako Zakon ne određuje drugačije.

Hoće li se umjesto prava na umanjenje budućih poreznih obveza porezni gubitak moći konzumirati “danas”, iz Ministarstva financija zasad nema informacija. Resorni ministar Zdravko Marić kaže kako se “još radi na rješenjima”, što znači da ćemo konkretnije informacije morati sačekati još neko vrijeme.

Komunikacija o oporezivanju i mjere u sklopu su kompleksnijeg programa poreznih reformi Europske unije.

Uz reforme poreza, Europska komisija predstavit će i mjere koje se tiču pravednog oporezivanja i to u digitalnom gospodarstvu koje se sve više razvija. U najavi je digitalna pristojba, koja će se upotrebljavati kao izvor vlastitih sredstava EU-a, kao i revizija Direktive o oporezivanju energije i mehanizma za prilagodbu emisija ugljika na granicama.

Sve navedeno doprinosi modernom i aktualnom razvoju poduzeća u Europskoj uniji kao i napretku po pitanju oporezivanja koje je sastavni dio svakog poslovnog djelovanja.

Pročitajte više: