{"id":2559,"date":"2021-11-23T09:33:33","date_gmt":"2021-11-23T09:33:33","guid":{"rendered":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/?p=2559"},"modified":"2021-11-23T09:33:33","modified_gmt":"2021-11-23T09:33:33","slug":"porezni-tretman-kriptovaluta-u-republici-hrvatskoj","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/blog\/uncategorized-hr\/porezni-tretman-kriptovaluta-u-republici-hrvatskoj\/","title":{"rendered":"Porezni tretman kriptovaluta u Republici Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"
Kriptovalute su prisutne na tr\u017ei\u0161tu vi\u0161e od desetlje\u0107a, me\u0111utim implementacije, mi\u0161ljenja i prijedlozi o regulaciji istih jo\u0161 uvijek nisu globalno uskla\u0111eni. Upravo iz tih razloga porezna obveza predstavlja glavnu zabrinutost ulaga\u010dima u kriptovalute zbog naj\u010de\u0161\u0107e nejasnih i kompleksnih poreznih zakona. Republika Hrvatska jo\u0161 uvijek nema Zakon o kriptovalutama, ali trgovanje kriptovalutama je regulirano kao oblik investicije kroz Zakon o porezu na dohodak<\/a>.<\/p>\n Virtualni novac, prema definiciji, mora zadovoljavati sljede\u0107e uvjete:<\/p>\n Dakle, virtualni novac se kao takav razlikuje od pojma elektroni\u010dki novac zato \u0161to je elektroni\u010dki novac po definiciji zakonsko sredstvo pla\u0107anja<\/strong>, za razliku od virtualnog novca (izuzev Republike El Salvador gdje je od nedavno bitcoin uvr\u0161ten kao slu\u017ebeno sredstvo pla\u0107anja). Primjerice, Europsko bankarsko tijelo definira ih kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnom valutom, ali ga fizi\u010dke i pravne osobe prihva\u0107aju kao sredstvo razmjene. Mo\u017ee ih se prenositi, pohranjivati i trgovati njima elektroni\u010dkim putem, a vrijednost jedinica se mjeri temeljem ponude i potra\u017enje.<\/p>\n Bitcoin, kao i Ethereum, Ripple XRP i dr., virtualne su valute koje se stvaraju i pohranjuju isklju\u010divo digitalnim putem. Ne postoje u tiskanoj verziji, niti su podlo\u017ene kontrolama institucija.<\/p>\n Virtualne transakcije obi\u010dno se kronolo\u0161ki bilje\u017ee u javnoj decentraliziranoj knjizi, koja se \u010desto naziva i \u201eBlockchain\u201c. Knjiga se sastoji od “blokova” koji sadr\u017ee algoritamske zapise o pro\u0161lim transakcijama. Odr\u017eava ju zajednica tzv. rudara koji obra\u0111uju transakcije i odr\u017eavaju sustav. Tako\u0111er stvaraju nove jedinice kriptovaluta \u010dija nabava se dr\u017ei pod kontrolom zahvaljuju\u0107i upotrebi kriptografskih algoritama. Dakle, kriptovalute se mogu ste\u0107i na tri na\u010dina:<\/p>\n Kako sama definicija kriptovalute jo\u0161 uvijek nije globalno definirana<\/strong>, fiskalna struka poku\u0161ava prona\u0107i odgovore na koji na\u010din oporezivati iste. Primjerice, u Singapuru se definiraju kao usluga, u SAD-u kao kapitalno dobro, a u Njema\u010dkoj privatnim novcem.<\/p>\n Stav Republike Hrvatske o kriptovalutama, prema Zakonu o Porezu na dohodak<\/a>, je takav da su kriptovalute definirane kao dohodak od kapitala<\/strong> te se svrstavaju u dohodak od ostale financijske imovine. Stoga, ne oporezuje se posjedovanje kriptovaluta kao financijske imovine, ve\u0107 zarada ostvarena otu\u0111enjem te imovine.\u00a0 Sukladno navedenom, kriptovalute ne spadaju niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava pla\u0107anja te prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci<\/a> i Zakonu o deviznom poslovanju<\/a> kriptovalute ne predstavljaju novac, niti sredstvo pla\u0107anja u Republici Hrvatskoj. Kriptovalute se mogu smatrati prenosivim instrumentom<\/strong> u smislu Zakona u PDV-u<\/a> pa su same transakcije oslobo\u0111ene pla\u0107anja PDV-a.<\/p>\n Kad pri\u010damo o obvezi pla\u0107anja<\/strong> poreza na dohodak na osnovi zarada kriptovaluta, ona dospijeva jednom godi\u0161nje, do kraja velja\u010de, za zarade ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini. Ne oporezuje se svaka pojedina\u010dna zarada od transakcije, ve\u0107 ukupna zarada ostvarena na godi\u0161njoj razini.<\/p>\n Za poreznu osnovicu uzima se ukupna godi\u0161nja zarada utvr\u0111ena kao razlika izme\u0111u kupovne cijene kriptovaluta i vrijednosti za koju je ona zamijenjena u nov\u010danom iznosu bilo kojeg priznatog zakonskog sredstva pla\u0107anja te se oporezuje po stopi od 10% + prirez – u slu\u010daju ako je kriptovaluta zamijenjena za \u201eklasi\u010dan novac\u201c unutar dvije godine<\/strong> od kupnje (za instrumente kupljene nakon sije\u010dnja 2016.). \u00a0U slu\u010daju da je zamjena obavljena u vi\u0161e od dvije godine od dana nabave, zarada ne podlije\u017ee oporezivanju<\/strong> neovisno o ostvarenoj ekonomskoj koristi.<\/p>\n Ako porezni obveznik u poreznoj godini ostvari zaradu na trgovanju pojedinim vrijednosnicama ili financijskim instrumentima, a na drugima zabilje\u017ei gubitak, dohodak od kapitalnih dobitaka utvr\u0111uje se na razini godine, kao razlika izme\u0111u ukupne zarade i gubitaka<\/strong> ostvarenih u toj poreznoj godini.<\/p>\n Svaka fizi\u010dka i\/ili pravna osoba koja trguje bilo kojom kriptovalutom, du\u017ena je voditi evidenciju<\/strong> o stjecanju i otu\u0111enju kriptovaluta prema datumu obavljenog trgovanja. Evidencija se vodi prema metodi uzastopnih cijena ili FIFO \u201eFirst In \u2013 First Out\u201c, a mora sadr\u017eavati:<\/p>\n Osim \u0161to mora voditi evidenciju, porezni obveznik du\u017ean je do kraja velja\u010de<\/strong> Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD s podacima o dohotku od kapitalnih dobitaka i platiti porez na dohodak po stopi od 10%, uve\u0107anu za prirez.<\/p>\n Tako\u0111er, za ostvareni kapitalni dobitak iz inozemstva, rezident RH, ukoliko mu je ustegnut porez na dohodak u zemlji isplate, upisuje se u Registar poreznih obveznika (ukoliko mu je to prvi primitak) i\u00a0 predaje INO-izjavu o pla\u0107anju predujma poreza na dohodak u inozemstvu nadle\u017enoj ispostavi Porezne uprave. Ako porezni obveznik ne preda INO-IZJAVU, obvezan je prijaviti dohodak na obrascu JOPPD do kraja velja\u010de te, ako \u017eeli iskoristiti pravo ura\u010dunavanja poreza pla\u0107enog u inozemstvu u ukupnu poreznu obvezu, predati i obrazac INO-DOH.<\/p>\n Kada je dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti, pri obra\u010dunu poreza potrebno je obaviti konverziju u kune\u00a0prema srednjem te\u010daju Hrvatske narodne banke na 31. prosinca\u00a0<\/strong>prethodne godine.<\/p>\n Obrazac JOPPD porezni obveznik nije du\u017ean dostaviti<\/strong> Poreznoj upravi ukoliko je na razini porezne godine ostvaren ukupni gubitak na osnovi trgovanja svim vrijednosnicama i financijskim instrumentima kojima je porezni obveznik trgovao, ili je ostvareni kapitalni dobitak manji od 112,00 HRK. Isto tako, nije mogu\u0107e prenositi gubitak na sljede\u0107u poreznu godinu i kao takav ne mo\u017ee se upotrebljavati za umanjenje dohotka po osnovi kapitalne zarade ostvarene u istoj dr\u017eavi u istoj poreznoj godini.<\/p>\n Kad se prodaja obavlja kao djelatnost nekog trgova\u010dkog dru\u0161tva oporezivanje mo\u017ee funkcionirati na na\u010din da se razlika izme\u0111u prodajne i nabavne cijene smatra prihodom od prodaje kriptovaluta. Prema tome, na prihod od prodaje kriptovaluta mo\u017ee se primjenjivati porez na dobit po stopi od 10%, tj. 18%.<\/p>\n \u017deli li poslodavac svojim zaposlenicima isplatiti pla\u0107u u kriptovalutama, prema Zakonu o porezu na dohodak, takva isplata bi se smatrala primitkom u naravi<\/strong>. Na takvu vrstu primitka trebalo bi obra\u010dunati porez na dohodak i doprinose prema tr\u017ei\u0161noj cijeni odre\u0111ene kriptovalute na dan isplate pla\u0107e. Me\u0111utim, Porezna uprava je izdala mi\u0161ljenje<\/a> u kojem je jasno nazna\u010deno kako su kriptovalute i dalje virtualne valute, decentralizirane, nisu pod ingerencijom monetarnih vlasti i anonimne te kao takve se ne mogu koristiti kao sredstvo isplate pla\u0107e.<\/p>\n Kako se oporezuje aktivnost rudarenja fizi\u010dke osobe, a koja nije zaposlenik isplatitelja kriptovalute? Ne postoji jo\u0161 uvijek jasno definirano pravilo, me\u0111utim struka se sla\u017ee kako bi se aktivnost rudarenja trebala smatrati drugim dohotkom<\/strong> te sukladno tome oporezivati.<\/p>\n U slu\u010daju da fizi\u010dka osoba aktivno stje\u010de kriptovalute putem aktivnosti rudarenja, a ne obavlja tu aktivnost temeljem nekog ugovora o radu, struka izja\u0161njava kako bi se takva aktivnost mogla smatrati dohotkom od samostalne djelatnosti<\/strong>. Utvr\u0111uje se kao razlika izme\u0111u poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.<\/p>\n Kontaktirajte Confidin stru\u010dan tim ve\u0107 danas i rije\u0161ite sve nedoumice vezane uz poslovanje.<\/p>\n Napomena:<\/em> \u010clanak je pisan prema aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, stoga Vas molimo da prilikom \u010ditanja vodite ra\u010duna o potencijalnim naknadnim promjenama zakonske regulative nakon \u0161to je \u010dlanak objavljen.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kriptovalute su prisutne na tr\u017ei\u0161tu vi\u0161e od desetlje\u0107a, me\u0111utim implementacije, mi\u0161ljenja i prijedlozi o regulaciji istih jo\u0161 uvijek nisu globalno uskla\u0111eni.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":6970,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nKRIPTOVALUTE KAO VIRTUALNI NOVAC<\/strong><\/h5>\n
\n
STJECANJE KRIPTOVALUTA<\/strong><\/h5>\n
\n
OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ<\/strong><\/h5>\n
EVIDENCIJA I OBRAZAC JOPPD<\/strong><\/h5>\n
\n
OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA PRILIKOM DJELATNOSTI TRGOVA\u010cKOG DRU\u0160TVA<\/strong><\/h5>\n
ISPLATA PLA\u0106E U KRIPTOVALUTAMA<\/strong><\/h5>\n
OPOREZIVANJE NA AKTIVNOSTI RUDARENJA<\/strong><\/h5>\n