{"id":6700,"date":"2021-06-10T07:48:01","date_gmt":"2021-06-10T07:48:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/?p=2378"},"modified":"2021-06-10T07:48:01","modified_gmt":"2021-06-10T07:48:01","slug":"postignut-dogovor-o-oporezivanju-multinacionalnih-tehnoloskih-divova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/blog\/uncategorized-hr\/postignut-dogovor-o-oporezivanju-multinacionalnih-tehnoloskih-divova\/","title":{"rendered":"Postignut dogovor o oporezivanju multinacionalnih tehnolo\u0161kih divova"},"content":{"rendered":"
Vlade svih dr\u017eava danas se suo\u010davaju s gubitkom prihoda \u0161to ga prouzrokuje prijenos investicija u zemlje s ni\u017eim poreznim optere\u0107enjem \u2013 u tzv. porezne oaze<\/strong>. Iz istih je razloga ameri\u010dka ministrica financija Janet Yelen jo\u0161 u travnju predlo\u017eila globalnu minimalnu poreznu stopu. <\/strong>Iako je takva vrsta reforme odmah nai\u0161la na otpor, nadzire se kraj dogovoru.<\/p>\n Nastojanja da se poreze smanji u mogu\u0107im granicama ili izbjegne postoje u ve\u0107ine poreznih obveznika te je oduvijek bilo temom za raspravu. Na me\u0111unarodnom planu porezni obveznici imaju mogu\u0107nost izbjegavati pla\u0107anje poreza tako \u0161to \u0107e iskoristiti razli\u010ditost poreznih sustava drugih zemalja. Stoga mnoge zemlje primjenjuju razli\u010dite porezne mehanizme kako bi ostvarile konkurentnu prednost i privukle poslovne subjekte. Divovske multinacionalne korporacije \u010desto su aktivne na \u0161irem podru\u010dju pa samim time novac i profit mogu prenositi tamo gdje im odgovara. Naj\u010de\u0161\u0107e biraju \u201eporezne oaze<\/em>\u201c u kojima se pla\u0107a vrlo malo poreza ili se porez ne pla\u0107a uop\u0107e. Rezultat toga je pad poreznih stopa<\/strong> za velike tvrtke \u0161irom svijeta.<\/p>\n Otkri\u0107a da su veliki koncerni, kao \u0161to su Google ili Apple, tako izbjegavali pla\u0107anje poreza negativno odjekuju u javnosti. Iako pritom nagla\u0161avaju da se pridr\u017eavaju svih \u201enacionalnih i me\u0111unarodnih pravila\u201c tj. da izbjegavaju pla\u0107anje poreza na zakonit na\u010din, \u010desto ih se klasificira i kao poreznu evaziju odnosno utaju.<\/p>\n REALNOST U PLA\u0106ANJU POREZA JE BIZARNA<\/strong><\/p>\n Europska komisija je pred sudom u Luksemburgu od Amazona zatra\u017eila nadoplatu poreza u svibnju, ali je sud EU-a presudio u korist – Amazona. Sli\u010dno je pro\u0161ao i proces protiv Applea zbog nepla\u0107anja poreza u Irskoj – i tu je EU ostao praznih d\u017eepova.<\/p>\n Realnost u pla\u0107anju poreza jo\u0161 je bizarnija pa su tako poreznici Luksemburga Amazonu, koji tamo ima svoje europsko sjedi\u0161te, odobrili vrtoglavih 56 milijuna dolara za povrat poreza. Valja napomenuti da je Amazon pove\u0107ao svoj promet za tre\u0107inu, \u0161to nas dovodi do prihoda od ukupno 42 milijarde eura.<\/p>\n POSTIGNUT \u201eDOGOVOR STOLJE\u0106A\u201c<\/strong><\/p>\n Ministri financija skupine zemalja G7 hvale se kako su postigli \u201edogovor stolje\u0107a<\/strong>\u201c \u2013 Sporazum o globalnoj i minimalnoj poreznoj stopi od 15%. Sli\u010dan sporazum postignut je nakon Prvog svjetskog rata u Ligi naroda kada je utvr\u0111eno kako \u0107e tvrtke pla\u0107ati porez tamo gdje im je fizi\u010dko sjedi\u0161te. Sporazum je prihva\u0107en od strane gotovo svih dr\u017eava i pretpostavka je svih sporazuma o me\u0111unarodnoj trgovini \u2013 sve do danas<\/strong>.<\/p>\n Ministri financija zemalja G7 slo\u017eni su u jednom: na\u010delo \u201esjedi\u0161ta<\/strong>\u201c treba biti zamijenjeno na\u010delom \u201eprometa<\/strong>\u201c. Sama sr\u017e dogovora le\u017ei u jednostavnosti i pravednosti: kompanije \u0107e pla\u0107ati porez<\/strong> tamo gdje ostvaruju promet<\/strong>, bez obzira na njegov oblik. To zna\u010di da \u0107e, primjerice, Google i Facebook pla\u0107ati Njema\u010dkoj porez na dobit jer u toj zemlji prikupljaju podatke i ostvaruju prihode od prodaje reklama.<\/p>\n Ministrica financija SAD-a Janet Yellen, prva je izrazila inicijativu za dogovor. Ameri\u010dki predsjednik Biden i ministrica Yellen tra\u017eili su stopu od 21%, ali tako visok postotak nije prihva\u0107en. Istra\u017eivanje sveu\u010dili\u0161ta Oxford ukazuje da polovica me\u0111unarodnih kompanija koje imaju sjedi\u0161te u Velikoj Britaniji ne pla\u0107aju<\/strong> niti penija poreza pa je britanski ministar financija Rishi Sunak podr\u017eao prijedlog.<\/p>\n POREZNA REVOLUCIJA<\/strong><\/p>\n Njema\u010dki ministar financija Olaf Scholz podr\u017eao je prijedlog, iako \u0107e njema\u010dki proizvo\u0111a\u010di automobila porez pla\u0107ati Kini \u2013 jer je upravo ona njihovo najve\u0107e tr\u017ei\u0161te. Prema procjeni ministra, oko 50 milijardi dolara godi\u0161nje <\/strong>\u0107e pristi\u0107i u blagajnu Berlina zbog nove porezne reforme.<\/p>\n Promjena samog na\u010dela pla\u0107anja poreza u svakom slu\u010daju tra\u017ei me\u0111unarodni dogovor. Zemlje skupine G7 ostavljaju prostora za dogovor detalja, a velik korak \u0107e biti ako dogovor usvoje SAD, Njema\u010dka, Francuska, Velika Britanija, Japan, Italija i Kanada.<\/p>\n Kina tako\u0111er predvi\u0111a pozitivan ishod u dogovoru. Golemi je izvoznik, ali \u0107e mo\u0107i ra\u010dunati na prihode od prometa na svom imu\u0107nom i golemom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n Dogovor ne\u0107e pro\u0107i glatko pa tako me\u0111u \u010dlanicama Europske unije ima i protivnika<\/strong> na\u010dela. Najglasnija je Irska, a ne zaostaju ni Nizozemska i Luksemburg \u2013 \u010dlanice \u201eprijateljskih\u201c poreznih stopa.<\/p>\n Me\u0111unarodno natjecanje sve ni\u017eim porezima u kojem sudjeluju svi ne vodi dobrom. Njema\u010dki porez kompanijama osamdesetih je bio 60%, danas je oko 30% dok je SAD u proteklih nekoliko desetlje\u0107a tako pao s 50% poreza na 25%.<\/p>\n Dr\u017eave bi trebale te\u017eiti zajedni\u010dkom dogovoru. Natjecanje ka ni\u017eem porezu dugoro\u010dno ne ide u prilog ni jednoj od dr\u017eava.<\/p>\n Iako su \u010delnici svjesni da neke zemlje svijeta nikad ne\u0107e pristati na takvo na\u010delo, reforma i postizanje dogovora je nu\u017eno.<\/p>\n HRVATSKA PRI DNU LJESTVICE<\/strong><\/p>\n Hrvatska je po svojim stopama poreza na dobit pri dnu, iako ju svi do\u017eivljavamo kao zemlju visokih poreza. Uspore\u0111uju\u0107i Hrvatsku s ostalim zemljama Europske unije, ni\u017eu stopu imaju samo Bugarska s 10% i Ma\u0111arska s 9%, dok u Europskoj uniji prednja\u010de Francuska i Njema\u010dka sa stopama poreza na dobit od 30%.<\/p>\n Porez na dobit tako u Hrvatskoj iznosi 10% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 7.500.000,00 kuna, ili 18% ukoliko su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili ve\u0107i od 7.500.000,01 kuna.<\/p>\n Stopa poreza po odbitku u Hrvatskoj je ipak malo druga\u010dija, a definirana je \u010dlankom 31. Zakona o porezu na dobit. Pla\u0107a se na kamate, dividende, udjele u dobiti, autorske naknade i naknade za druga prava intelektualnog vlasni\u0161tva, za usluge istra\u017eivanja tr\u017ei\u0161ta, poreznog i poslovnog savjetovanja, revizorske usluge i za nastupe inozemnih izvo\u0111a\u010da.<\/p>\n Porez po odbitku pla\u0107a se po stopi od 10% na dividende, udjele u dobiti i za nastupe inozemnih izvo\u0111a\u010da, te 15% na sve ostale navedene naknade. Valja napomenuti kako se porez po odbitku pla\u0107a po stopi od 20% na sve gore navedene naknade ukoliko je sjedi\u0161te primatelja naknade u nekoj od dr\u017eava koje se nalaze na EU popisu nekooperativnih jurisdikcija za porezne svrhe<\/a>, a s kojima Republika Hrvatska ne primjenjuje Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.<\/p>\n \u0160TO NOVI DOGOVOR PREDSTAVLJA ZA HRVATSKU?<\/strong><\/p>\n Nakon \u0161to na dio dobitka plate porez na dobit u zemljama gdje je dobit ostvarena, razliku do minimalnih 15% multinacionalne kompanije pla\u0107at \u0107e u zemlji osnutka.<\/p>\n S obzirom da je Hrvatska zna\u010dajni uvoznik, oporezivanje po mjestu ostvarivanja dobiti bi moglo imati pozitivne porezne efekte<\/strong> na dr\u017eavnu riznicu. Unato\u010d tome, hrvatske visoko-tehnolo\u0161ke tvrtke, odnosno IT sektor, koje ve\u0107inu svojih prihoda ostvaruju na inozemnim tr\u017ei\u0161tima vjerojatno ne\u0107e uop\u0107e puniti dr\u017eavnu blagajnu s osnove poreza na dobit.<\/p>\n Pozitivni i negativni u\u010dinci ovakve reforme jo\u0161 uvijek nisu dovoljno istra\u017eeni, me\u0111utim, kao i u ostatku svijeta sa sobom \u0107e donijeti razmi\u0161ljanje o svojevrsnim potrebnim promjenama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vlade svih dr\u017eava danas se suo\u010davaju s gubitkom prihoda \u0161to ga prouzrokuje prijenos investicija u zemlje s ni\u017eim poreznim optere\u0107enjem \u2013 u tzv. porezne oaze. Iz istih je razloga ameri\u010dka ministrica financija Janet Yelen jo\u0161 u travnju predlo\u017eila globalnu minimalnu poreznu stopu. Iako je takva vrsta reforme odmah nai\u0161la na otpor, nadzire se kraj dogovoru. […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":6940,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n