O\u010dekivanja zaposlenika zna\u010dajno su se promijenila u posljednjih godinu dana uslijed uvo\u0111enja rada na daljinu. Uredom se vi\u0161e ne naziva mjesto u kojem zaposlenik sjedi za stolom, poku\u0161ava blokirati pozadinsku buku i \u010dekaju\u0107i da kazaljke na satu do\u0111u do 17 sati.<\/p>\n
Pandemija je uredskim radnicima pokazala da postoji alternativa – ona koja ljudima daje slobodu da rade u razli\u010ditim prostorima prilago\u0111enima prema njihovim potrebama i \u017eeljama. Otvoriv\u0161i potpuno novu alternativu radu kakav smo do sada poznavali, mnogi se ne \u017eele vratiti na tradicionalni pristup koji je do nedavno bio uobi\u010dajen. Pandemija je tako probudila spoznaju da posao nije mjesto gdje idete, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to radite \u2013 bez obzira gdje se to doga\u0111a.<\/p>\n
Zaposlenici, osna\u017eeni i potaknuti tehnologijom, tra\u017ee tvrtke da u\u010dine vi\u0161e<\/strong> glede podr\u0161ke i njihovog mentalnog zdravlja. Trenutno su zaposlenici ti koji pokre\u0107u i ubrzavaju promjene. Tvrtke moraju iznova preispitati svoje politike, imaju\u0107i u vidu radnu snagu.<\/p>\n Upravo zato, Vlada RH predla\u017ee aktivnosti oko izmjena radnog zakonodavstva<\/strong>. Nova zakonska regulativa predvi\u0111a rad platformskih radnika, rad na odre\u0111eno, a najve\u0107e aktivnosti ti\u010du se rada na daljinu.<\/p>\n Mnoge tvrtke, od tehnolo\u0161kih do financijskih, kre\u0107u prema hibridnijim modelima rada koji uklju\u010duju domove, urede i druge udaljene lokacije, te redizajniraju svoje prostore i strategije kako bi ljude stavili na prvo mjesto i pru\u017eili im bolje iskustvo na radnom mjestu. Stoga, postoje\u0107u regulativu nu\u017eno je prilagoditi novim uvjetima<\/strong>, a praksa je ve\u0107 pokazala kako neke trenutne zakonske odredbe nisu provedive.<\/p>\n Dakle, \u0161to dana\u0161nji zaposlenici o\u010dekuju od radnog mjesta i koji prijedlozi novog zakona se nalaze na stolu Vlade?<\/p>\n Uz pomo\u0107 video konferencija i raznih alata za digitalnu suradnju ljudi mogu raditi s bilo kojeg mjesta. Novija istra\u017eivanja upu\u0107uju kako zaposlenici \u017eele raditi na daljinu<\/strong> barem 2,4 dana tjedno, odnosno dvostruko vi\u0161e od onog \u0161to se ranije smatralo normalnim. Mnogi kvalitetniju ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota smatraju va\u017enijim \u010dimbenikom nego financijske uvjete.<\/p>\n \u0160tovi\u0161e, 71 posto ispitanika ka\u017ee kako o\u010dekuje fleksibilniji raspored rada. Za tvrtke to zahtijeva promjenu razmi\u0161ljanja u upravljanju tradicionalnim na\u010dinima rada glede zaposlenika, tra\u017ee\u0107i nove na\u010dine zadr\u017eavanja zaposlenika i odr\u017eavanja njihove produktivnosti.<\/p>\n Procjene na razini Europske Unije ukazuju kako je prije Covid krize svega 3 posto radnika radilo od ku\u0107e, a da je samo 37 posto radnika moglo obavljati posao od ku\u0107e. Trendovi se mijenjaju, a ono \u0161to Vlada novim prijedlogom zakona \u017eeli posti\u0107i jest ve\u0107u razinu za\u0161tite, kako za poslodavca, tako i za radnika \u2013 uz regulaciju tro\u0161kova.<\/p>\n Fleksibilan rad zahtijeva fleksibilniji prostor. Bilo da se radi o radnim stolovima u prostorijama namijenjenima za suradnju s klijentima, ili o manjim tzv. \u201esatelitskim uredima\u201c (ured koji se iznajmljuje mimo glavnog ureda, obi\u010dno u udaljenijim mjestima kako bi se smanjilo vrijeme putovanja) \u2013 o\u010dito je da zaposlenici trebaju vlastiti fleksibilan prostor kako bi se zadovoljila potra\u017enja radne snage s novim obrascima rada i \u017eivota. Radna mjesta se tako pretvaraju u prostore za suradnju i u skladu s time opremaju. Tako\u0111er, zaposlenici sve vi\u0161e gledaju na dobru opremljenost zgrada u kojima rade; od ventilacije, klime, pokoje biljke, pa sve do za\u0161titarske usluge. Svi ti segmenti utje\u010du na cjelokupno zadovoljstvo<\/strong>, a samim time i na produktivnost.<\/p>\n Kako u uredu, tako i u \u201ehome office-u\u201c radni prostor mora biti opremljen i ugodan za rad. Prema prijedlogu zakonodavca, za rad na daljinu sklapali bi se pisani ugovori, a radnik bi tako imao pravo na nadoknadu tro\u0161kova re\u017eija.<\/p>\n Tako\u0111er, u izvanrednim okolnostima, poput izbijanja pandemije, poslodavac bi mogao bez izmjene ugovora uputiti radnika na rad od ku\u0107e, ali najvi\u0161e do 30 dana neprekidno<\/strong>.<\/p>\n Sindikati smatraju kako je za uspje\u0161nu provedbu zakona nu\u017eno postaviti konkretne i jasne minimalne radne uvjete kao i radno vrijeme. Nu\u017eno je precizno odrediti<\/strong> \u0161to ulazi u nadoknadive tro\u0161kove rada od ku\u0107e; od uporabe vlastite opreme, tro\u0161kova interneta pa sve do struje, vode i grijanja.<\/p>\n Dokumenti se pohranjuju u cloud-ovima, a sve vi\u0161e komunikacije odvija se putem raznih softvera za timsku suradnju. Slab internetski signal i lo\u0161a oprema utjecat \u0107e na produktivnost i frustrirati zaposlenike.<\/p>\n Kako hibridan model rada postaje sve popularniji, pa\u017enja se vi\u0161e ne pridaje samo opremi u sjedi\u0161tu tvrtke, ve\u0107 i onoj u ku\u0107nom uredu. Iz tog razloga, poslodavci se zala\u017eu za zakonska rje\u0161enja<\/strong> koja uzimaju u obzir i tehnolo\u0161ke promjene<\/strong>. Tako\u0111er, napominju kako je bitno pojednostaviti krute zakonske odredbe vezane za za\u0161titu na radu i evidenciju radnog vremena. Tra\u017ei se i pla\u0107anje tro\u0161kova rada od ku\u0107e u obliku neoporezivih naknada.<\/p>\n Ministar Aladrovi\u0107 najavljuje i ure\u0111ivanje radnih prava radnika koji posao obavljaju preko digitalnih platformi, me\u0111utim ne zna se u kojem \u0107e smjeru i\u0107i ta regulativa. Ono \u0161to se zna jest kako \u0107e se morati udovoljiti zahtjevima europske direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima.<\/p>\n Europska direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima<\/strong> isto tako tra\u017ei ograni\u010davanje tzv. la\u017enog samozapo\u0161ljavanja koje je \u010desto vi\u0111eno u praksi. U tom pogledu, novoosnovani sindikat digitalnih platformi tra\u017ei da vlasnici platformi budu odgovorni za pla\u0107anje poreza i doprinosa.<\/p>\n Zaposlenici su jasno i glasno rekli \u2013 zdrava radna mjesta moraju biti prioritet tvrtkama<\/strong>! Jednako tako, tvrtke moraju pokazati kako podr\u017eavaju zaposlenike na radnom mjestu kroz pogodnosti i usluge koje nude, bilo da se radi o besplatnim zdravstvenim pregledima, fleksibilnom radnom vremenu ili hibridnom na\u010dinu rada.<\/p>\n Kako tvrtke trebaju osigurati zdrave uvjete za rad, tako ih Vlada treba podr\u017eati zakonskom regulativom. Novi zakon bi bolje trebao \u0161tititi radnike glede nesigurnih ugovora i nejasnih uvjeta rada. Prema prijedlogu, radnik bi kod jednog poslodavca smio raditi najvi\u0161e 3 godine<\/strong> ugovorom na odre\u0111eno, a poslodavci bi morali jasno obrazlo\u017eiti razloge sklapanja takve vrste ugovora. Poslodavci podr\u017eavaju regulativu takve vrste, ali smatraju kako je nu\u017ena fleksibilnija opcija davanja otkaza.\u00a0 U tom smislu Ministarstvo predla\u017ee da se otkazni rok skrati na sedam dana ako radnik dobije otkaz zbog te\u0161ke povrede iz radnog odnosa.<\/p>\n Tako\u0111er, sindikati se zala\u017eu za kvalitetnije regulirana prava<\/strong> pla\u0107enih godi\u0161njih odmora, roditeljskog dopusta, bolovanja, vikenda i osmosatnog radnog vremena. Novi Zakon o radu trebao bi biti usvojen u prvom dijelu idu\u0107e godine, a u njega \u0107e biti ugra\u0111ene i odredbe europske direktive o ravnote\u017ei izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota. Ta direktiva za o\u010deve predvi\u0111a obveznih deset dana pla\u0107enog o\u010dinskog dopusta prilikom ro\u0111enja djeteta, kao i dva mjeseca neprenosivog pla\u0107enog roditeljskog dopusta.<\/p>\n Uzimaju\u0107i u obzir ravnote\u017eu izme\u0111u poslovnog i privatnog \u017eivota radnika, prema Direktivi, za zaposlene osobe koje zbog te\u0161kog zdravstvenog stanja njeguju \u010dlana obitelji ili osobu koja \u017eivi s njima u ku\u0107anstvu predvi\u0111eno je pet dana pla\u0107enog dopusta godi\u0161nje. Tako\u0111er, zaposleni koji skrbe o bliskoj osobi, roditelji su djece s invaliditetom, posebnim potrebama ili samohrani roditelji, mogli bi tra\u017eiti prilagodbu radnih uvjeta, \u0161to uklju\u010duje rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme, a na poslodavcima je da im takve uvjete omogu\u0107e.<\/p>\n <\/p>\n Mo\u017ee se zaklju\u010diti da su zdravlje i dobrobit zaposlenika postali krucijalni za poslovni uspjeh. Novi Zakon o radu trebao biti usvojen ve\u0107 u prvom dijelu idu\u0107e godine. Stoga, kao vlasnik tvrtke svojim zaposlenicima pru\u017eite adekvatan radni prostor, uvjete u kojima ne moraju razmi\u0161ljati \u0161tete li njihovom zdravlju, budite u korak s digitalizacijom i trendovima i uspjeh je zagarantiran. A sve ostale financijske brige prepustite Confidi \u2013 i usredoto\u010dite se na va\u0161u osnovnu djelatnost.<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" O\u010dekivanja zaposlenika zna\u010dajno su se promijenila u posljednjih godinu dana uslijed uvo\u0111enja rada na daljinu.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":6963,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\nTREBAMO LI BITI U UREDU SVAKI DAN, OD 9 DO 17?<\/strong><\/h5>\n
RADNI PROSTOR MORA NUDITI FLEKSIBILAN STIL RADA<\/strong><\/h5>\n
VI\u0160E NE POSTOJE IZGOVORI ZA NEADEKVATNU OPREMU <\/strong><\/h5>\n
FIZI\u010cKO I MENTALNO ZDRAVLJE JE BITNO – A TVRTKE I VLADA TO TREBAJU PODR\u017dATI<\/strong><\/h5>\n