{"id":6776,"date":"2022-05-02T14:03:41","date_gmt":"2022-05-02T14:03:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/?p=2799"},"modified":"2024-07-01T13:14:38","modified_gmt":"2024-07-01T13:14:38","slug":"hrvatski-turizam-u-doba-pandemije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.confida.hr\/hr\/blog\/uncategorized-hr\/hrvatski-turizam-u-doba-pandemije\/","title":{"rendered":"Hrvatski turizam u doba pandemije – osvrt na 2020. i 2021. godinu"},"content":{"rendered":"
Iza nas je jo\u0161 jedna godina godina pandemije, a kako globalno, tako i u Hrvatskoj, turisti\u010dki sektor se po\u010dinje oporavljati. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa po\u010detkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su epidemiolo\u0161ke mjere, pri \u010demu je me\u0111u prvim mjerama bilo ograni\u010davanje me\u0111unarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih po\u010detaka pandemije bio i ostao jedna od gospodarskih djelatnosti koje su najsna\u017enije pogo\u0111ene pandemijom. Donosimo osvrt na 2020. i 2021. godinu u sektoru hrvatskog turizma.<\/p>\n
Od kada je Hrvatska pristupila \u010dlanstvu EU turizam kontinuirano bilje\u017ei visoke stope rasta no\u0107enja i dolazaka stranih turista. Iako je zabilje\u017een \u0161estogodi\u0161nji rast (u periodu 2014.-2019.) dolazaka doma\u0107ih i stranih turista za \u010dak +49% te no\u0107enja za +37%, neosporivo je kako je uslijed pandemije u 2020. godini ostvaren zna\u010dajan pad turisti\u010dkog prometa. Me\u0111utim, u 2021. nastavlja se zna\u010dajan rast turisti\u010dkog prometa kada je ostvareno 71,2 mil. no\u0107enja, \u0161to je na razini gotovo 2015. godine.<\/p>\n
U 2021. ostvareno je 12,8 mil. dolazaka (za 82,5% vi\u0161e) i 70,2 mil. no\u0107enja \u0161to je za 72,1% vi\u0161e nego 2020. Strani turisti ostvarili su 10,6 mil. no\u0107enja (+ 91,9%) i 62,8 mil. no\u0107enja (za 77,6% vi\u0161e). Od toga, najvi\u0161e turista dolazi iz Njema\u010dke, Poljske, Slovenije, Austrije \u010ce\u0161ke, Ma\u0111arske i Slova\u010dke. Najposje\u0107eniji gradovi su bili u Istarskoj \u017eupaniji – Rovinj, Pore\u010d, Umag, Funtana, Medulin i Pula. Zatim slijedi Dubrovnik, Split, Zadar i Grad Zagreb.<\/p>\n
Tablica 1. Dolasci i no\u0107enja stranih turista prema dr\u017eavi prebivali\u0161ta<\/strong><\/p>\n Izvor: DZS<\/em><\/p>\n Iz tablice 1. mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je pandemija u 2020. utjecaja na velik pad broja dolazaka i no\u0107enja stranih turista. Najve\u0107i pad imale su UK (-86,2%), SAD (-84,2%), Nizozemska (-80,4%), Italija (-76,0%), BiH (-70,4%), Austrija (-70,3%), Slova\u010dka (-65,6%), Ma\u0111arska (-65,6%) i \u0160vicarska (-56,5%). U 2020.\u00a0 najvi\u0161e turisti\u010dkih no\u0107enja ostvareno je u Rovinju (1,75 mil. no\u0107enja, manje za 54,5% nego u 2019.), zatim Pore\u010du (1,2 mil. no\u0107enja, manje za 81,0%), Crikvenici (971,1 tisu\u0107u no\u0107enja, manje za 46,8%), Zadru (823,0 tisu\u0107a no\u0107enja, manje za 59,3%), Splitu (811,9 tisu\u0107a no\u0107enja, manje za 70,3%), Gradu Zagrebu (780,0 tisu\u0107a no\u0107enja, manje za 70,4%) i Dubrovniku (776,0 tisu\u0107a no\u0107enja, manje za 81,9%), nego u 2019. godini. Dakle, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako je utjecaj pandemije uveliko utjecao na pad dolazaka i no\u0107enja stranih turista.<\/p>\n 2020. je daleko optimisti\u010dnija. Promatramo li tablicu 1. mo\u017eemo zaklju\u010diti kako najvi\u0161e turista dolazi i no\u0107i iz Njema\u010dke, Poljske i Slovenije \u2013 \u010dak njih polovica (51,4%). Isto tako, mo\u017eemo vidjeti da sedam zemalja u 2021. (od Njema\u010dke do Slova\u010dke), izravno odre\u0111uje ukupan broj no\u0107enja stranih turista. Na njih otpada 75,1% no\u0107enja i 71,0% dolazaka stranih turista, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 24,9% no\u0107enja i 29,0% dolazaka. Promatramo li u odnosu na 2020., broj dolazaka turista iz stranih zemalja pove\u0107an je za 91,9%, odnosno no\u0107enja za 77,6%. Dr\u017eave koje su najvi\u0161e doprinijele pove\u0107anju no\u0107enja su Njema\u010dka (+84,9%), zatim Poljska (+48,9%) pa Slovenija (+29,3%) i Austrija (+188,5%).<\/p>\n Iako mo\u017eemo re\u0107i da je turisti\u010dki sektor u Hrvatskoj tijekom pandemije pretrpio nerazmjerne \u0161tete u odnosu na ve\u0107inu drugih gospodarskih djelatnosti, dostupni pokazatelji upu\u0107uju na to da se munjevitom brzinom dolazak stranih turista pove\u0107ava. U prilog ide i \u010dinjenica da smo blizu glavnih emitivnih tr\u017ei\u0161ta, a u strukturi dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku dominira cestovni prijevoz, dok je zra\u010dni prijevoz znatno manje zastupljen, za razliku od konkurenata (Gr\u010dka, Cipar, Portugal uvelike ovise o zra\u010dnom prijevozu). Cestovna povezanost pokazala se kao velika prednost u pandemijskom dobu jer su u zra\u010dnom prijevozu zabilje\u017eeni znatno ve\u0107i minusi nego u cestovnome.<\/p>\n Kakva \u0107e onda ovo biti turisti\u010dka godina za Hrvatsku? Uzimaju\u0107i sve prethodno navedeno u obzir, s velikom dozom vjerojatnosti mo\u017eemo re\u0107i kako bi trebala biti poprili\u010dno dobra. Svoje \u0161pekulacije mo\u0107i \u0107emo potvrditi ili opovrgnuti tek nakon sezone. Stoga, pu\u0161tamo \u0161pekulacije analiti\u010darima, a mi odlazimo istra\u017eiti koja \u0107e nam biti sljede\u0107a destinacija za ljetni godi\u0161nji odmor.<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Iza nas je jo\u0161 jedna godina godina pandemije, a kako globalno, tako i u Hrvatskoj, turisti\u010dki sektor se po\u010dinje oporavljati.<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":7024,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_eb_attr":"","footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"yoast_head":"\n\n\n
\n \nZEMLJA<\/th>\n <\/th>\n DOLASCI<\/th>\n <\/th>\n <\/th>\n NO\u0106ENJA<\/th>\n <\/th>\n 2021.<\/th>\n <\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n \n <\/td>\n 2020.<\/td>\n 2021.<\/td>\n INDEKSI 2021.\/2020.<\/td>\n 2020.<\/td>\n 2021.<\/td>\n INDEKSI 2021.\/2020.<\/td>\n STRUKTURA NO\u0106ENJA (%)<\/td>\n PROSJE\u010cAN BROJ NO\u0106ENJA PO DOLASKU<\/td>\n<\/tr>\n \n Strane zemlje \u2013 ukupno<\/td>\n 5 545 279<\/td>\n 10 640 809<\/td>\n 191,9<\/td>\n 35 379 064<\/td>\n 62 847 827<\/td>\n 177,6<\/td>\n 100,0<\/td>\n 5,9<\/td>\n<\/tr>\n \n Njema\u010dka<\/td>\n 1 480 454<\/td>\n 2 737 013<\/td>\n 184,9<\/td>\n 11 739 390<\/td>\n 19 931 221<\/td>\n 169,8<\/td>\n 31,7<\/td>\n 7,3<\/td>\n<\/tr>\n \n Poljska<\/td>\n 642 927<\/td>\n 957 439<\/td>\n 148,9<\/td>\n 4 353 828<\/td>\n 6 287 267<\/td>\n 144,4<\/td>\n 10,0<\/td>\n 6,6<\/td>\n<\/tr>\n \n Slovenija<\/td>\n 769 264<\/td>\n 994 990<\/td>\n 129,3<\/td>\n 4 727 223<\/td>\n 6 127 362<\/td>\n 129,6<\/td>\n 9,7<\/td>\n 6,2<\/td>\n<\/tr>\n \n Austrija<\/td>\n 355 457<\/td>\n 1 025 521<\/td>\n 288,5<\/td>\n 2 097 557<\/td>\n 5 682 370<\/td>\n 270,9<\/td>\n 9,0<\/td>\n 5,5<\/td>\n<\/tr>\n \n \u010ce\u0161ka<\/td>\n 481 458<\/td>\n 720 913<\/td>\n 149,7<\/td>\n 3 212 204<\/td>\n 4 783 597<\/td>\n 148,9<\/td>\n 7,6<\/td>\n 6,6<\/td>\n<\/tr>\n \n Ma\u0111arska<\/td>\n 211 620<\/td>\n 431 257<\/td>\n 203,8<\/td>\n 1 167 009<\/td>\n 2 286 255<\/td>\n 195,9<\/td>\n 3,6<\/td>\n 5,3<\/td>\n<\/tr>\n \n Slova\u010dka<\/td>\n 145 310<\/td>\n 327 294<\/td>\n 225,2<\/td>\n 970 540<\/td>\n 2 189 144<\/td>\n 225,6<\/td>\n 3,5<\/td>\n 6,7<\/td>\n<\/tr>\n \n Nizozemska<\/td>\n 85 270<\/td>\n 373 600<\/td>\n 438,1<\/td>\n 563 923<\/td>\n 2 153 507<\/td>\n 381,9<\/td>\n 3,4<\/td>\n 5,8<\/td>\n<\/tr>\n \n Italija<\/td>\n 228 458<\/td>\n 417 253<\/td>\n 182,6<\/td>\n 1 231 506<\/td>\n 1 996 481<\/td>\n 162,1<\/td>\n 3,2<\/td>\n 4,8<\/td>\n<\/tr>\n \n Francuska<\/td>\n 137 823<\/td>\n 375 905<\/td>\n 272,7<\/td>\n 527 671<\/td>\n 1 304 091<\/td>\n 247,1<\/td>\n 2,1<\/td>\n 3,5<\/td>\n<\/tr>\n \n BiH<\/td>\n 116 360<\/td>\n 256 949<\/td>\n 220,8<\/td>\n 542 414<\/td>\n 1 245 749<\/td>\n 229,7<\/td>\n 2,0<\/td>\n 4,8<\/td>\n<\/tr>\n \n UK<\/td>\n 118 514<\/td>\n 221 471<\/td>\n 186,9<\/td>\n 595 914<\/td>\n 1 096 876<\/td>\n 184,1<\/td>\n 1,8<\/td>\n 5,0<\/td>\n<\/tr>\n \n \u0160vicarska<\/td>\n 90 593<\/td>\n 193 789<\/td>\n 213,9<\/td>\n 486 431<\/td>\n 884 657<\/td>\n 181,9<\/td>\n 1,4<\/td>\n 4,6<\/td>\n<\/tr>\n \n SAD<\/td>\n 51 767<\/td>\n 263 690<\/td>\n 509,4<\/td>\n 247 808<\/td>\n 815 033<\/td>\n 328,9<\/td>\n 1,3<\/td>\n 3,1<\/td>\n<\/tr>\n \n Ukrajina<\/td>\n 73 621<\/td>\n 138 271<\/td>\n 187,8<\/td>\n 453 023<\/td>\n 783 573<\/td>\n 173,0<\/td>\n 1,2<\/td>\n 5,7<\/td>\n<\/tr>\n \n Rusija<\/td>\n 22 774<\/td>\n 132 509<\/td>\n 581,8<\/td>\n 128 764<\/td>\n 673 681<\/td>\n 523,2<\/td>\n 1,1<\/td>\n 5,1<\/td>\n<\/tr>\n \n Srbija<\/td>\n 67 264<\/td>\n 124 680<\/td>\n 185,4<\/td>\n 367 443<\/td>\n 660 425<\/td>\n 179,7<\/td>\n 1,1<\/td>\n 5,3<\/td>\n<\/tr>\n \n Danska<\/td>\n 33 891<\/td>\n 82 798<\/td>\n 244,3<\/td>\n 207 618<\/td>\n 517 159<\/td>\n 249,1<\/td>\n 0,8<\/td>\n 5,3<\/td>\n<\/tr>\n \n \u0160vedska<\/td>\n 37 394<\/td>\n 84 868<\/td>\n 227,0<\/td>\n 184 281<\/td>\n 464 447<\/td>\n 231,4<\/td>\n 0,7<\/td>\n 6,2<\/td>\n<\/tr>\n \n Irska<\/td>\n 7 735<\/td>\n 25 524<\/td>\n 330,0<\/td>\n 36 484<\/td>\n 111 068<\/td>\n 304,4<\/td>\n 0,2<\/td>\n 4,4<\/td>\n<\/tr>\n \n Norve\u0161ka<\/td>\n 3 565<\/td>\n 21 455<\/td>\n 601,8<\/td>\n 17 715<\/td>\n 112 916<\/td>\n 637,4<\/td>\n 0,2<\/td>\n 5,3<\/td>\n<\/tr>\n \n Japan<\/td>\n 7 360<\/td>\n 4 770<\/td>\n 64,8<\/td>\n 15 11<\/td>\n 14 451<\/td>\n 95,6<\/td>\n 0,1<\/td>\n 3,0<\/td>\n<\/tr>\n \n Kontinentalna Kina<\/td>\n 9 280<\/td>\n 10 326<\/td>\n 111,3<\/td>\n 26 068<\/td>\n 29 672<\/td>\n 113,8<\/td>\n 0,1<\/td>\n 2,9<\/td>\n<\/tr>\n \n Koreja, Republika<\/td>\n 23 396<\/td>\n 5 817<\/td>\n 24,9<\/td>\n 33 252<\/td>\n 16 556<\/td>\n 49,8<\/td>\n 0,1<\/td>\n 2,8<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n