Minimalna plaća u Hrvatskoj od 2019. godine porasla je za čak 92 %, što je znatno iznad stope inflacije, rasta BDP-a i produktivnosti. Iako ovo povećanje osigurava poboljšanje životnog standarda radnika s najnižim primanjima, donosi i izazove u pogledu konkurentnosti i stabilnosti gospodarstva. U nastavku analiziramo utjecaj brzog rasta minimalne plaće na hrvatsko tržište rada i gospodarstvo te iznosimo prijedloge za daljnji razvoj ove politike.
Rekordni rast minimalne plaće
Minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je dvostruko brže od prosjeka EU u posljednje tri godine (14 % prema 7 %). Iako je poboljšanje realne kupovne moći za 11 % u 2024. godini jedno od najvećih u Europskoj uniji, takav brzi rast plaća, prema analizi Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), nosi sa sobom i određene rizike. Naime, povećanje minimalca koje nije praćeno rastom produktivnosti može dovesti do povećanja inflatornih pritisaka te smanjiti konkurentnost sektora u kojima je rad intenzivan i gdje je trošak rada ključan element.
Utjecaj na javni i privatni sektor
HUP ističe da su rekordna povećanja plaća zaposlenika u općoj državi ove godine pridonijela rastu troškova rada na razini cijelog gospodarstva, no nisu bila povezana s reformama javne uprave ili rastom produktivnosti. Dok privatni sektor temelji povećanja plaća na rezultatima poslovanja i učinku zaposlenika, u javnom sektoru rast plaća primijenjen je ravnomjerno na sve, bez obzira na individualnu učinkovitost. Posljedica toga je povećanje mase plaća u općoj državi na 13 % BDP-a, dok je prethodne godine taj udio iznosio 11,5 %, čime se Hrvatska svrstala na drugo mjesto u EU, odmah iza Danske.
Povećanja u javnom sektoru – prijetnja inflaciji?
Nastavak snažnog rasta plaća u javnom sektoru koji premašuje rast u privatnom sektoru može negativno utjecati na inflaciju i tržište rada. Prema preporukama HUP-a, kako bi se očuvala ekonomska stabilnost, bruto plaće ne bi smjele rasti iznad stope ciljane inflacije (oko 2%) i produktivnosti po radnom satu (2-3 %). Bez reforme državne administracije u smjeru racionalizacije i poboljšanja učinkovitosti, rast plaća iznad tih granica mogao bi rezultirati gubitkom konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Učinak na sektore s visokim udjelom troška rada
Sektorima poput proizvodnje tekstila, odjeće i obuće, gdje trošak rada čini više od 80 % ukupnih troškova, rast minimalne plaće posebno predstavlja izazov. U takvim djelatnostima već je zabilježen pad radnih mjesta, a dodatni rast troškova rada može samo produbiti te probleme. S druge strane, iako turizam bilježi rast cijena prema potrošačima, EBITDA marža turističkih tvrtki pala je s 22,1 % u 2022. godini na 17,7 % u 2023., što je niže od razine iz 2019. godine. Administrativno povećanje minimalne plaće moglo bi dodatno narušiti marže u sektoru te ugroziti investicije potrebne za održivu konkurentnost.
Potreba za transparentnijom politikom minimalnih plaća
HUP predlaže uvođenje transparentne formule za određivanje minimalne plaće koja bi uzimala u obzir produktivnost nacionalnog gospodarstva. To bi omogućilo poslovnom sektoru bolje planiranje troškova rada na srednji i dugi rok, te stvorilo jasnije i održivije kriterije za daljnja povećanja plaća. Slične prakse već postoje u nekim državama EU, kao što su Njemačka i baltičke zemlje, gdje se minimalna plaća određuje prema specifičnim gospodarskim parametrima, poput izvoza i produktivnosti.
Povećanje minimalne plaće – između socijalne sigurnosti i ekonomske održivosti
Cilj povećanja minimalne plaće je osigurati osnovni životni standard radnicima s najnižim primanjima. No, ako se povećanja ne temelje na rastu produktivnosti, dugoročno će stvoriti pritisak na inflaciju i smanjiti konkurentnost hrvatskih poduzeća. Važno je balansirati između socijalne sigurnosti i ekonomske održivosti kako bi se dugoročno očuvala stabilnost tržišta rada i gospodarstva u cjelini.
Transparentnija i održivija politika minimalnih plaća, koja uzima u obzir produktivnost i specifičnosti tržišta, mogla bi pružiti rješenje za mnoge izazove s kojima se trenutno suočava hrvatsko gospodarstvo.
U dinamičnom gospodarskom okruženju, ključno je pravovremeno planiranje i prilagodba poslovnih strategija. Confida tim stručnjaka stoji vam na raspolaganju za savjetovanje i podršku u financijskom planiranju, optimizaciji troškova rada i osiguravanju dugoročne stabilnosti vašeg poslovanja.
