Uvođenjem novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, objavljenog u Narodnim novinama br. 85/24, hrvatski zakonodavni okvir prilagođava se novim zahtjevima Europske unije. Navedeni Zakon, stupivši na snagu 27. srpnja 2024., unosi važne promjene u pogledu korporativnog izvještavanja o održivosti, sukladno CSRD direktivi (Corporate Sustainability Reporting Directive), koja je dio šireg nastojanja EU da potakne transparentnost, održivost i društveno odgovorno poslovanje.
Glavne promjene koje donosi CSRD direktiva
CSRD direktiva, usvojena 14. prosinca 2022., ima za cilj osigurati javno dostupne i relevantne informacije o održivosti poduzetničkih aktivnosti, uključujući rizike koje poduzetnici mogu imati na ljude i okoliš. Jedna od ključnih promjena odnosi se na proširenje uloge revizorskih društava, koja će od sada, osim zakonske revizije financijskih izvještaja, biti obvezna provjeravati i usklađenost izvještaja o održivosti s europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS – European Sustainability Reporting Standards).
Revizorska društva će, na temelju angažmana ograničene provjere, izrađivati zaključak o usklađenosti izvještaja o održivosti, čime će se osigurati povezanost između financijskih informacija i informacija o održivosti, što je od iznimne važnosti za sve korisnike tih informacija.
Provedba zakona i novi prag za obveznike revizije
Jedna od ključnih promjena koju donose izmjene Zakona odnosi se na povećanje praga za ulazak u obveznike revizije. Prema novim odredbama, poduzetnici koji premašuju određene kriterije u pogledu prihoda, imovine i broja zaposlenih postat će obveznici zakonske revizije.
Konkretno, obvezi zakonske revizije podliježu godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji dioničkog društva, komanditnog društva i društva s ograničenom odgovornošću ako u godini koja prethodi zakonskoj reviziji prelaze pokazatelje u najmanje dva od sljedeća tri uvjeta:
- iznos ukupne aktive 2.500.000,00 eura
- iznos netoprihoda 5.000.000,00 eura
- prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi najmanje 25.
Navedeno proširenje pragova omogućuje rasterećenje manjih poduzeća u ranoj fazi poslovanja na način da izbjegnu troškove revizije dok se ne stabiliziraju, čime se potiče njihov razvoj i održivost.
Dvogodišnji početni angažmani za revizorska društva
Još jedna važna novina u novom zakonskom okviru odnosi se na sastavljanje revizorskih angažmana. Naime, prema izmjenama zakona, početni revizorski angažmani se od sada sklapaju na razdoblje od dvije godine, umjesto dosadašnjeg jednogodišnjeg razdoblja. Dvogodišnji period osigurava veću stabilnost i kontinuitet u radu između poduzetnika i revizorskih društava, čime se smanjuju troškovi i omogućava dugoročno planiranje.
Izvještavanje o održivosti – novi standardi i obveze
Osim što revizorska društva moraju provjeravati financijske izvještaje, nova pravila obvezuju ih da provjere i točnost informacija koje poduzetnici iznose u izvještajima o održivosti. Cilj je osigurati da su sve informacije koje se odnose na održivost, poput okolišnih i društvenih pokazatelja, u potpunosti u skladu s ESRS standardima.
Kako bi se postigla usklađenost na razini cijele EU, Europska komisija ovlaštena je donijeti standarde za provjeru održivosti. Revizorska društva će procjenjivati je li izvještaj o održivosti poduzetnika u skladu sa zahtjevima koje postavlja Uredba (EU) 2020/852, što uključuje i procjenu usklađenosti s klimatskim ciljevima i politikama održivog poslovanja. Do stupanja na snagu tih standarda, u Hrvatskoj će se primjenjivati Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja 3000 (izmijenjen)(NN – 2024 – 85 – 1475).
Novi zahtjevi za revizore
Uz izmjene u obvezama za revizorska društva, uvedeni su i novi zahtjevi za same revizore. Ovlašteni revizori sada moraju proći dodatnu obuku u vezi s provjerom izvještaja o održivosti, a revizorska društva moraju dobiti privremeno odobrenje za rad prije nego što mogu započeti s poslovanjem.
Što ovo znači za poduzetnike u praksi?
Nove zakonske obveze i proširenje nadležnosti revizorskih društava znače da će poduzetnici morati biti značajno transparentniji kada je u pitanju održivost njihovog poslovanja. Sve informacije koje se odnose na društvene, okolišne i upravljačke faktore moraju biti jasno prikazane i usklađene s europskim standardima.
Uz to, promjena pragova za obveznike revizije i dvogodišnji početni angažmani revizorskih društava omogućit će poduzetnicima veću stabilnost, ali i odgovornost u pogledu usklađenosti s propisima EU o korporativnom izvještavanju.
Novčane kazne za prekršaje
Novčane kazne za nepoštivanje novih zakonskih obveza također su propisane. Revizorska društva mogu biti kažnjena novčanim kaznama do 106.170,00 eura ako ne sklope početni revizorski angažman na razdoblje od dvije godine ili ne sastave ugovor o reviziji u pisanom obliku u skladu sa Zakonom(NN – 2024 – 85 – 1475).
U nastavku donosimo sumirane ključne izmjene i dopune ZOR-a.
Rezime ključnih izmjena i dopuna Zakona o reviziji (NN 85/2024):
- Provedba pravnih akata EU
Zakon sada jasno propisuje da se u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju odredbe više EU direktiva, uključujući Direktivu 2006/43/EZ, koja se odnosi na zakonske revizije godišnjih financijskih izvještaja, te CSRD direktivu koja pokriva korporativno izvještavanje o održivosti. Predmetne promjene unose novi okvir za provjeru izvještaja o održivosti. - Uloga revizorskih društava
Revizorska društva ne samo da provjeravaju financijske izvještaje, već sada moraju provjeriti i izvještaje o održivosti, što uvodi značajan pomak u praksi. Nova provjera izvještaja o održivosti pridonosi povezivanju financijskih informacija i informacija o održivosti, što će biti od ključne važnosti za korisnike. - Standardi izvještavanja o održivosti (ESRS)
Izmjene zahtijevaju da revizorska društva provode provjere usklađenosti s Europskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS), osiguravajući povezivanje financijskih i nefinancijskih podataka. - Revizorski angažmani i pragovi za obveznike revizije
Prema novom zakonskom okviru, prag za ulazak u obveznike revizije značajno je povećan, što smanjuje broj poduzeća koja su dužna prolaziti zakonsku reviziju. Navedena promjena ima za cilj rasteretiti mala i srednja poduzeća od dodatnih troškova revizije, dok se fokus stavlja na veće subjekte. Nadalje, revizorski angažmani moraju se sada sastavljati na razdoblje od dvije godine, što unosi veću stabilnost u revizorske ugovore i planiranje. - Novi zahtjevi za revizore
Ovlašteni revizori sada moraju proći dodatnu obuku i položiti ispit za provjeru izvještaja o održivosti, dok su uvedeni i novi kriteriji za dobivanje ovlaštenja, kao i stroži uvjeti za očuvanje dobrog ugleda i kontinuirano stručno usavršavanje. - Privremeno odobrenje za rad
Za nova revizorska društva, zakon uvodi obvezu dobivanja privremenog rješenja o odobrenju za rad prije nego što mogu biti registrirana i započeti s poslovanjem. - Stalno stručno usavršavanje
Ovlašteni revizori imaju obvezu stalnog stručnog usavršavanja, posebno u području održivosti, što dodatno doprinosi jačanju kompetencija u ovom važnom segmentu.
Zaključak
Promjene koje donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji predstavljaju važan korak prema većoj transparentnosti i održivosti poslovanja poduzetnika. Novi standardi i obveze osigurat će da izvještavanje o održivosti postane integralni dio poslovnog upravljanja, čime će poduzetnici imati priliku pokazati svoje odgovorno poslovanje i predanost dugoročnim ciljevima.
Za više informacija o novim zakonskim obvezama i kako one utječu na vaše poslovanje, slobodno nas kontaktirajte. Naši stručnjaci u Confida Croatia su tu da vam pomognu razumjeti i provesti ove važne promjene.
Izvor: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji (Nar. nov., br. 85/24)
