Kriptovalute su prisutne na tržištu više od desetljeća, međutim implementacije, mišljenja i prijedlozi o regulaciji istih još uvijek nisu globalno usklađeni. U prošlom članku istaknuli smo osnovne pojmove kriptovaluta, kao i poreznu obvezu vezanu uz kriptovalute u Republici Hrvatskoj, a možete ga pročitati OVDJE.
Iako sama definicija kriptovaluta, kao i oporezivanje iste još uvijek nije globalno definirano, neke su nacije prihvatile liberalniji pristup od drugih. Primjerice, u Singapuru se kriptovalute definiraju kao usluga, u SAD-u kapitalnim dobrom, u Njemačkoj privatnim novcem, a u Republici Hrvatskoj kao dohotkom od kapitala. U današnjem članku donosimo države koje možemo nazvati „poreznim oazama“ za sve one koji se bave kriptovalutama.
HONG KONG
Prva na popisu nalazi se Hong Kong, jedna od dviju posebnih upravnih regija Narodne Republike Kine. Hongkongoško porezno zakonodavstvo o kriptovalutama izjašnjava se na veoma općenit način te ne obraća pažnju na sitne detalje. Hoće li se kriptovalute oporezivati ovisi isključivo o njihovoj upotrebi.
To znači da ako se digitalna imovina kupuje za potrebe dugoročnog ulaganja – bilo kakva dobit od otuđenja ne bi bila oporezivana. Direktiva je donesena u ožujku 2021., a ne odnosi se na korporacije jer se njihova dobit od poslovanja kriptovalutama – oporezuje.
NJEMAČKA
Za razliku od većine zemalja, Njemačka ima veoma otvoren stav prema kriptovalutama kao što je bitcoin. Nudi jedinstven pristup oporezivanju digitalnih valuta, a bitcoin smatraju privatnim novcem.
Svaka kriptovaluta koja se u Njemačkoj drži dulje od godinu dana oslobođena je poreza bez obzira na iznos. Svako zadržavanje kriptovalute kraće od godinu dana oporezuje se porezom na kapitalnu dobit, jedino ako iznos prodaje premašuje 600 eura.
Što se tiče tvrtki, primjerice Startup osnovan u Njemačkoj još uvijek mora plaćati porez na dobit od kriptovaluta, kao i za bilo koju drugu imovinu koju posjeduje.
Također, 02. kolovoza 2021. godine donesen je novi zakon u kojem stoji da njemački institucionalni fondovi imaju mogućnost držanja do 20% svoje imovine u kriptovalutama, što će potencijalno postaviti fazu za šire odobrenje bitcoina i drugih kripto svojstava od strane mirovinskih fondova zemlje.
BJELORUSIJA
Iako Bjelorusija poprilično pažljivo i eksperimentalno pristupa kriptovalutama, još u ožujku 2018. donesen je novi zakon koji legalizira aktivnosti kriptovaluta u ovoj istočnoeuropskoj državi. Prema zakonu iz 2018. pojedinci i poduzeća izuzeta su od poreza do 2023. godine kada će se zakon naći ponovno na stolu vladajućih u Bjelorusiji.
Prema trenutno važećem zakonu, rudarenje i ulaganje u kriptovalute smatra se osobnim ulaganjem, što je samo po sebi oslobođeno poreza na kapitalne dobitke i poreza na dohodak. Takvi zakoni imaju za cilj poticati razvoj digitalne ekonomije i tehnoloških inovacija.
SINGAPUR
Porez na kapitalnu dobit ne postoji u Singapuru stoga ga pojedinci niti korporacije koje posjeduju kriptovalute nisu dužni plaćati, osim onih poduzeća koja prihvaćaju digitalne valute kao vrstu plaćanja dobara i usluga. Oni su dužni plaćati porez na dohodak.
MALEZIJA
Kriptovalute u Maleziji ne ispunjavaju uvjete za porez na kapitalnu dobit, te ih malezijske vlasti ne smatraju imovinom ili zakonskim sredstvom plaćanja. Također, sve transakcije kriptovaluta trenutno su neoporezive u ovoj državi.
Iako je zakon trenutno dosta fleksibilan, poduzeća koja se bave kriptovalutama dužna su plaćati porez na dohodak. Također, dobit od aktivnog kripto trgovanja može se smatrati prihodom koji kao takav podliježe oporezivanju.
MALTA
Vlada Malte jedinicu bitcoina prepoznaje kao „račun, medij razmjene ili spremište vrijednosti“, ne primjenjuju porez na kapitalnu dobit na dugotrajne kriptovalute (poput bitcoina), ali kripto trgovine smatraju se sličnim kao trgovanju dionicama i spadaju u poslovne prihode te se kao takve oporezuju po stopi od čak 35%. Iako ova brojka zvuči veliko, praksa pokazuje kako je moguće postotak ublažiti na samo 5% do 0% kroz razna strukturiranja koja su dostupna u malteškom sustavu.
ŠVICARSKA
Država koja je dom inovacijskog središta poznatog još kao i „kripto dolina“ ima jednu od najnaprednijih poreznih politika. Dobit od kriptovaluta koju ostvaruje kvalificirani pojedinac ulaganjem i trgovanjem tretira se kao kapitalna dobit oslobođena poreza. S druge strane, dohodak od profesionalnog trgovanja i rudarenja podliježe porezu na dohodak.
Švicarski zakoni se također razlikuju na regionalnoj razini, a godišnji „porez na bogatstvo“ izračunava se prema ukupnom iznosu kriptovaluta koje pojedinac posjeduje, zajedno s ostatkom njegove neto vrijednosti.
SLOVENIJA
Fizičkim osobama u Sloveniji ne naplaćuje se porez na kapitalnu dobit prilikom prodaje kriptovaluta, dok se dobitci ne smatraju dohotkom. Tvrtke koje primaju plaćanje u kriptovalutama i/ili one koje se bave rudarenjem, dužne su plaćati porez po korporativnoj stopi.
Iako Slovenija ne dopušta poslovanje samo u kriptovalutama, krajem 2020. godine Slovenia Times izvijestio je kako kripto zajednice Slovenije blisko surađuju s regulatornim i poreznim tijelima s ciljem razjašnjavanja poreznog zakona.
EL SALVADOR
El Salvador je prva država na svijetu koja je nedavno priznala bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja. U tom slučaju ako se bitcoin koristi za plaćanje transakcija, robe, usluga i sl. podliježe redovnim zakonima kao i bilo koje drugo zakonsko sredstvo plaćanja (u ovom slučaju dolar).
Vlada najavljuje pomoć i privatnom sektoru glede integracije novih mehanizama. Stvorit će se povjerenički fond za pružanje trenutnih pretvorbi u američke dolare za tvrtke te će educirati javnost o načinu korištenja digitalnih valuta. Isto tako, u pregovorima je i osiguravanje poreznih olakšica za tvrtke usmjerene na bitcoin.
