Europska komisija objavila je prijedlog Direktive koja utvrđuje pravila za sprječavanje zlouporabe lažnih subjekata u neprikladne porezne svrhe i izmjenjuje Direktivu 2011/16/EU koja se također naziva Direktiva ATAD 3.
Direktiva tako propisuje zahtjeve za izvještavanje za tvrtke porezne rezidente EU, bez obzira na njihov pravni oblik, s određenim pasivnim tokovima prihoda i neadekvatnim operativnim sadržajem. U određenim slučajevima neadekvatne sadržajnosti, pogodnosti poreznih sporazuma i EU direktiva mogu biti uskraćene, što bi rezultiralo povećanim poreznim opterećenjem po odbitku, kao i potencijalnim kaznama za neprijavljivanje ili netočno izvještavanje.
Ukoliko se prijedlog usvoji, države članice EU morat će implementirati predložene mjere u svoje domaće porezno zakonodavstvo do 30. lipnja 2023. i primijeniti ih do 1. siječnja 2024. Važno je napomenuti da kako bi se utvrdilo spada li tvrtka u okvir Direktive, primjenjivalo bi se dvogodišnje pravilo povratnog pregleda što znači da bi tvrtke od 1. siječnja 2022. mogle postati referentna točka.
Nova pravila potencijalno bi mogla utjecati na tvrtke koje su angažirale pružatelje usluga treće strane da djeluju kao vanjski direktori za tvrtke koje su porezni rezidenti EU. Stoga, tvrtke bi pažljivo trebale preispitati svoje korporativne strukture kako bi unaprijed uskladile svoje poslovanje s novim zahtjevima.
TREBA LI TVRTKA IZVJEŠTAVATI U EU?
Prvo je potrebno utvrditi je li tvrtka u EU dužna izvještavati. Odgovor je „da“ ako je više od 75% prihoda u prethodne dvije godine relevantan prihod (definiran u Direktivi kao mobilni ili pasivni prihod), ako se bavi prekograničnom djelatnošću i ako je u prethodne dvije porezne godine tvrtka angažirala vanjske suradnike na mjestima u odjelu administracije zaduženih za provedbu svakodnevnih zadataka i donošenja značajnih odluka.
Postoji i niz izuzetaka navedenog pravila koji se najviše tiču reguliranih financijskih društva, investicijskih fondova, društva s prenosivim vrijednosnim papirima uvrštenim na regulirano tržište, društva s najmanje 5 stalno zaposlenih djelatnika koji obavljaju djelatnosti koje ostvaruju takvu vrstu prihoda itd.
Isto tako, svaka tvrtka koja ispunjava gore navedene kriterije može zatražiti izuzeće obveze izvješćivanja ako dokaže da njeno postojanje ne smanjuje poreznu obvezu stvarnog vlasnika i/ili njegove grupe. Takvo izuzeće odobrava se na godinu dana te se može produžiti do pet godina.
AKO TVRTKA TREBA IZVJEŠTAVATI U EU
Tvrtke u EU-u koje su dužne izvještavati moraju u svojoj poreznoj prijavi navesti ispunjavaju li određene minimalne zahtjeve kao što su uredski prostor, aktivan bankovni račun u EU i slično. Također, mora ispuniti jedan od sljedeća dva kriterija, a to su:
- da većina zaposlenika tvrtke su rezidenti ili žive u blizini jurisdikcije tvrtke, a ti zaposlenici su kvalificirani za obavljanje djelatnosti koja ostvaruje prihode i,
- da postoji najmanje jedan direktor tvrtke koji:
- živi u blizini jurisdikcije tvrtke,
- kvalificiran je i ovlašten za donošenje relevantnih odluka,
- aktivno, samostalno i redovito koristi svoja ovlaštenja i,
- nije zaposlenik niti direktor nijedne druge nepovezane tvrtke.
KOJE SU POSLJEDICE AKO SE DOKAŽE ZLOUPORABA LAŽNIH SUBJEKATA U NEPRIKLADNE POREZNE SVRHE?
Ako se dokaže zlouporaba lažnih subjekata s ciljem zlouporabe poreznih rasterećenja nastupit će sljedeće posljedice:
- ako tvrtka ima dioničara iz EU, nadležno tijelo će dioničaru oporezivati relevantni prihod tvrtke u skladu s njegovim nacionalnim pravima;
- tvrtka koja izvješćuje više neće primati potvrdu o porezno rezidentnom statusu te će porezno tijelo izdati izmijenjenu potvrdu o porezno rezidentnom statusu u kojoj će biti navedeno da tvrtka više nema pravo na pogodnosti iz raznih sporazuma, odnosno relevantnih EU direktiva.
RAZMJENA INFORMACIJA, KAZNE I POREZNE REVIZIJE
Središnja baza podataka će biti dostupna svim državama članicama EU s informacijama koje se odnose na sve tvrtke u EU koja se smatraju tvrtkama za izvješćivanje i koja su dužna prijaviti to u svojoj poreznoj prijavi.
Države članice mogu uvesti kazne do 5% godišnjih prihoda za tvrtke koje ne izvještavaju ili podnose netočna izvješća, a mogu čak i zatražiti od drugih država članica da pokrenu poreznu reviziju ako sumnjaju da tvrtka iz EU nije u skladu s odredbama Direktive.
