GODIŠNJI ODMOR RADNIKA – Mjera zaštite zdravlja i zadovoljstva

POREMEĆAJ DEFICITA ODMORA

Nije velika tajna kako je čovjeku za uravnotežen život potreban kvalitetan godišnji odmor, no ovaj segment ljudskog zdravlja često se zanemaruje. Provedeno je mnogo istraživanja koja se bave radom i učinkom, međutim malo je onih koji se bave temom godišnjih odmora kao takvih. Bez obzira na količinu, rezultati takvih istraživanja su raznoliki, a da se zaključiti kako je ljudima veoma bitan rad i manje se dana provodi na godišnjem odmoru nego bi se stvarno trebalo. Dokazuju li nam rezultati istraživanja uistinu da ljudi uistinu vole raditi, ili ih pak posao prisiljava da se ne odmore dovoljno?

Američki autor Joe Robinson fenomen odricanja od godišnjeg odmora u svojoj knjizi „Radi da bi živio“ nazvao je „poremećajem deficita odmora“, dok je u Japanu ovaj fenomen poznat pod imenom karōshi – „smrt od prekomjernog rada“.

Pravo radnika na plaćeni godišnji odmor u trajanju od minimalno od četiri tjedna godišnje propisano je Zakonom o radu, Kolektivnim Ugovorom, Pravilnikom o radu ili Ugovorom o radu, a broj dana godišnjeg odmora utvrđuje se ovisno o rasporedu radnog vremena radnika – brojem radnih dana u tjednu. Iako u Hrvatskoj imamo solidan broj dana godišnjeg odmora godišnji se često skraćuje, uskraćuje ili preskače, a dodatan izazov predstavlja i stalna on-line dostupnost i nemogućnost da se isključimo iz poslovnih zbivanja, te postaje sve veći izazov otići na zasluženi godišnji odmor i napuniti baterije.

Kako god bilo, godišnji odmor ključan je za našu produktivnost, radni elan, zadovoljstvo i mentalno zdravlje – evo i zašto.

GODIŠNJI ODMOR VAŽAN JE ZA ZDRAVLJE

Neovisno o vrsti posla koji radnik obavlja, radni stres javlja se kod velikog postotka ljudi, a obzirom na prepreke i psihološke kapacitete izdržljivosti, odmor je nužan kako se ne bi dogodio „burnout“ zaposlenika, koji je posljedica akumuliranog umora.

Umor je popratna pojava svake čovjekove radnje koja utječe na njegovu radnu produktivnost i koncentraciju te negativno utječe na stav prema radu, a može biti psihički, kao posljedica intelektualnog rada, ili fizički, kao posljedica fizičkog opterećenja. Obzirom na brzinu nastajanja razlikujemo akutni i kronični umor, dok je prve znake umora teško primijetiti pa se u većini slučajeva znakovi umora nagomilavaju i na površinu izlaze tek nakon duljeg vremena – kad je već prekasno.

Glavne odrednice umora su kompleksne promjene središnjeg živčanog sustava koje reguliraju funkcionalno stanje cijelog organizma stoga je bitno preduhitriti umor ili ga presjeći već s pojavom prvih znakova. Ako primijetite opadanje kritičnosti u radu, nemogućnost koncentracije, nagle promjene ponašanja i raspoloženja (razdražljivost, sukobi s osobama iz okoline) – vrijeme je za odmor, i to pod hitno.

Također, do umora vrlo često dovode neprekidni prekovremeni sati, od čega se radnik brani češćim prekidima i sporijim tempom rada što utječe na njegovu produktivnost koja je tada vrlo niska dok je energetska potrošnja sve veća. Zbog toga se ne preporučuje prekovremeni rad jer neminovno vodi do iscrpljivanja organizma. Računica je jasna: Umoran i iscrpljen radnik ne pogoduje ni radniku ni poslodavcu.

OD UMORA DO ODMORA U MINIMALNO TRI TJEDNA

Poslodavci od zaposlenika vrlo često očekuju da se unutar dva tjedna očiste od stresa koji su akumulirali  čitavu godinu pa već i sama očekivanja stvaraju bojazan i opterećenje hoće li se uspjeti kvalitetno odmoriti. Istraživanja su pokazala kako je potrebno minimalno tri tjedna godišnjeg odmora u kontinuitetu kako bi se čovjek istinski odmorio, dok je preporuka HZZJ-a minimalno 10 dana. Ovdje posebno treba imati na umu kako se ne može u jednom danu prebaciti iz odmora u puni radni pogon pa je i u tom slučaju potrebno određeno vrijeme prilagodbe.

Svega 20% zaposlenika aktivno odmara ne vodeći računa o radnim zadacima dok je većina je i dalje opterećena poslom i taj psihološki teret kontinuirano nose sa sobom. Odmor je potreban svima i bez obzira na prirodu posla ili ljubav prema profesiji – zanimanju, iako istraživanja pokazuju da u godišnjem odmoru najviše uživaju oni koji svoj posao vole obavljati, jer ako zaposlenik ne uživa u poslu u kojem radi, malo je vjerojatno da će uživati na godišnjem odmoru te se psihički i fizički odmoriti.

No, voljeli svoj posao ili ne, kvalitetan i pravovremeni odmor učinit će da ga volite još i više ili ga obavljate s manje grča i nezadovoljstva.

UMIJEĆE ODMARANJA

Većina će se složiti kako se teško u potpunosti isključiti iz poslovnih zbivanja za vrijeme godišnjeg odmora, a tome nikako ne pridonose čari moderne tehnologije pa će vas šef, ako to želi, vrlo lako pronaći i na plaži, iako ni ti nije najveći problem – najveći je problem naučiti odmarati.

Puno nas uče kako kvalitetno raditi ali malo je pažnje posvećeno onome što je presudno za radnu produktivnost a to je kvalitetno odmoriti. Istraživanja upućuju na visoku stopu svezi promišljanja o poslu dok je zaposlenik na godišnjem odmoru. Većina zaposlenika, čak 79%, za vrijeme godišnjeg barem ponekad razmišljanja o poslu, a njih 59% odradi dio poslovnih obveza dok su na godišnjem odmoru ili barem provjeravaju s kolegama kakva je situacija. Utješno je kako polovica ispitanika nema nikakve strahove svezi vraćanja na posao i što se tiče posla općenito, a samo 20% njih razmišlja radi li njihova zamjena zadatke koje treba.

LEISURE-SICKNESS-SYNDROM

U određenim situacijama sam odlazak na godišnji može prouzročiti kontraefekt te uzrokovati više stresa nego opuštanja, a isto utječe i na ostala područja života – zdravstveni problemi i narušavanje odnosa s obitelji, prijateljima te kolegama. Mnogi se osjećaju loše prije odlaska na godišnji odmor ili prije početka praznika, a 2001. ta je pojava dobila i službeno ime „leisure-sickness-syndrom” (bolesti slobodnog vremena), pa ako se vikendom ili za vrijeme godišnjeg odmora borite s nesanicom, glavoboljom ili neobjašnjivim umorom vjerojatno bolujete od ove bolesti nove ere.

Ključno je dakle naučiti kvalitetno odmoriti, a kako bismo to postigli bitno je dobro pripremiti teren – obaviti sve aktivnosti koje će vam pomoći da se stvarno isključite iz svih poslovnih procesa.

Evo nekoliko savjeta:

  • Komunicirajte – napravite kvalitetan prijenos dnevnih obaveza i aktivnosti,
  • Delegirajte – iskoristite svoj odmor na način da drugima date šansu i puno povjerenje,
  • Isključite se – pokušajte ne pregledavati mailove i ne odgovarati na službene pozive – ovo je najveći izazov

Jasno kako neke stvari koji puta nisu u vašim rukama i da ćete s vremena na vrijeme ipak morati odgovoriti na neki poziv ili poruku, no ako za vrijeme godišnjeg odmora konstantno komunicirate s kolegama i obavljate radne zadatke, ili, ako već prije odlaska na godišnji osjećate stres, vjerojatno se nećete kvalitetno odmoriti.

NE ZABORAVITE – IMATE PRAVO ODMORITI

Prema odredbi Ustava RH svaka zaposlena osoba ima pravo na plaćeni godišnji odmor i tog se prava ne može odreći. Godišnjim odmorom omogućava se radniku jedno od temeljnih prava – ostvarivanje sigurnosti zaštite zdravlja i radne sposobnosti te je poslodavac dužan osigurati radniku pravo na godišnji odmor.

Pravo na godišnji odmor stječe se nakon 6 mjeseci neprekidnog radnog odnosa u pojedinoj kalendarskoj godini, dok minimalan puni godišnji odmor za jednu godinu iznosi 4 tjedna – ukoliko radite 5 dana tjedno imate pravo na 20 dana godišnjeg odmora, a ako primjerice radite 6 dana tjedno imate 24 dana godišnjeg odmora.

Poslodavac je dužan najkasnije do 30. lipnja tekuće godine objaviti raspored godišnjeg odmora, a svaki radnik o istom mora biti obaviješten i to najmanje 15 dana unaprijed. Ako to nije slučaj poslodavac riskira počinjenje teškog prekršaja s velikom novčanom kaznom. Također prilikom određivanja godišnjeg odmora poslodavac je dužan uzeti u obzir i prilike radnika (npr. obiteljske prilike) tako da određivanje godišnjeg nije isključivo pravo poslodavca, a u svakom je slučaju potrebno slijediti zakonsku proceduru. Ako se pak godišnji odmor koristi u dijelovima u tekućoj kalendarskoj godini poslodavac mora omogućiti radniku da iskoristiti najmanje dva tjedna u kontinuitetu.

Ukoliko se godišnji odmor interno regulira posebnim pravilima i propisima, u radnom pravu vrijedi načelo da se na radnika uvijek primjenjuje najpovoljnije pravo – od više mogućih propisa valja primijeniti onaj propis koji to pravo regulira na najpovoljniji način za radnika.

RADI DA BI ŽIVIO

Iako posao i karijera u današnje vrijeme zauzimaju drugačije mjesto u životima nego prije 20-ak godina, ipak je potrebno pronaći način da se isključimo i odmorimo.

Književnik Jerome K. Jerome izjavio je: Nemoguće je uživati u odmoru ako se prije dobro ne umorite, stoga radite marljivo, ali pronađite način da se isključite i odmorite.

Pročitajte više: