Iza nas je još jedna godina godina pandemije, a kako globalno, tako i u Hrvatskoj, turistički sektor se počinje oporavljati. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su epidemiološke mjere, pri čemu je među prvim mjerama bilo ograničavanje međunarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih početaka pandemije bio i ostao jedna od gospodarskih djelatnosti koje su najsnažnije pogođene pandemijom. Donosimo osvrt na 2020. i 2021. godinu u sektoru hrvatskog turizma.
Od kada je Hrvatska pristupila članstvu EU turizam kontinuirano bilježi visoke stope rasta noćenja i dolazaka stranih turista. Iako je zabilježen šestogodišnji rast (u periodu 2014.-2019.) dolazaka domaćih i stranih turista za čak +49% te noćenja za +37%, neosporivo je kako je uslijed pandemije u 2020. godini ostvaren značajan pad turističkog prometa. Međutim, u 2021. nastavlja se značajan rast turističkog prometa kada je ostvareno 71,2 mil. noćenja, što je na razini gotovo 2015. godine.
U 2021. ostvareno je 12,8 mil. dolazaka (za 82,5% više) i 70,2 mil. noćenja što je za 72,1% više nego 2020. Strani turisti ostvarili su 10,6 mil. noćenja (+ 91,9%) i 62,8 mil. noćenja (za 77,6% više). Od toga, najviše turista dolazi iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Austrije Češke, Mađarske i Slovačke. Najposjećeniji gradovi su bili u Istarskoj županiji – Rovinj, Poreč, Umag, Funtana, Medulin i Pula. Zatim slijedi Dubrovnik, Split, Zadar i Grad Zagreb.
Tablica 1. Dolasci i noćenja stranih turista prema državi prebivališta
| ZEMLJA | DOLASCI | NOĆENJA | 2021. | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2020. | 2021. | INDEKSI 2021./2020. | 2020. | 2021. | INDEKSI 2021./2020. | STRUKTURA NOĆENJA (%) | PROSJEČAN BROJ NOĆENJA PO DOLASKU | |
| Strane zemlje – ukupno | 5 545 279 | 10 640 809 | 191,9 | 35 379 064 | 62 847 827 | 177,6 | 100,0 | 5,9 |
| Njemačka | 1 480 454 | 2 737 013 | 184,9 | 11 739 390 | 19 931 221 | 169,8 | 31,7 | 7,3 |
| Poljska | 642 927 | 957 439 | 148,9 | 4 353 828 | 6 287 267 | 144,4 | 10,0 | 6,6 |
| Slovenija | 769 264 | 994 990 | 129,3 | 4 727 223 | 6 127 362 | 129,6 | 9,7 | 6,2 |
| Austrija | 355 457 | 1 025 521 | 288,5 | 2 097 557 | 5 682 370 | 270,9 | 9,0 | 5,5 |
| Češka | 481 458 | 720 913 | 149,7 | 3 212 204 | 4 783 597 | 148,9 | 7,6 | 6,6 |
| Mađarska | 211 620 | 431 257 | 203,8 | 1 167 009 | 2 286 255 | 195,9 | 3,6 | 5,3 |
| Slovačka | 145 310 | 327 294 | 225,2 | 970 540 | 2 189 144 | 225,6 | 3,5 | 6,7 |
| Nizozemska | 85 270 | 373 600 | 438,1 | 563 923 | 2 153 507 | 381,9 | 3,4 | 5,8 |
| Italija | 228 458 | 417 253 | 182,6 | 1 231 506 | 1 996 481 | 162,1 | 3,2 | 4,8 |
| Francuska | 137 823 | 375 905 | 272,7 | 527 671 | 1 304 091 | 247,1 | 2,1 | 3,5 |
| BiH | 116 360 | 256 949 | 220,8 | 542 414 | 1 245 749 | 229,7 | 2,0 | 4,8 |
| UK | 118 514 | 221 471 | 186,9 | 595 914 | 1 096 876 | 184,1 | 1,8 | 5,0 |
| Švicarska | 90 593 | 193 789 | 213,9 | 486 431 | 884 657 | 181,9 | 1,4 | 4,6 |
| SAD | 51 767 | 263 690 | 509,4 | 247 808 | 815 033 | 328,9 | 1,3 | 3,1 |
| Ukrajina | 73 621 | 138 271 | 187,8 | 453 023 | 783 573 | 173,0 | 1,2 | 5,7 |
| Rusija | 22 774 | 132 509 | 581,8 | 128 764 | 673 681 | 523,2 | 1,1 | 5,1 |
| Srbija | 67 264 | 124 680 | 185,4 | 367 443 | 660 425 | 179,7 | 1,1 | 5,3 |
| Danska | 33 891 | 82 798 | 244,3 | 207 618 | 517 159 | 249,1 | 0,8 | 5,3 |
| Švedska | 37 394 | 84 868 | 227,0 | 184 281 | 464 447 | 231,4 | 0,7 | 6,2 |
| Irska | 7 735 | 25 524 | 330,0 | 36 484 | 111 068 | 304,4 | 0,2 | 4,4 |
| Norveška | 3 565 | 21 455 | 601,8 | 17 715 | 112 916 | 637,4 | 0,2 | 5,3 |
| Japan | 7 360 | 4 770 | 64,8 | 15 11 | 14 451 | 95,6 | 0,1 | 3,0 |
| Kontinentalna Kina | 9 280 | 10 326 | 111,3 | 26 068 | 29 672 | 113,8 | 0,1 | 2,9 |
| Koreja, Republika | 23 396 | 5 817 | 24,9 | 33 252 | 16 556 | 49,8 | 0,1 | 2,8 |
Izvor: DZS
Iz tablice 1. možemo zaključiti kako je pandemija u 2020. utjecaja na velik pad broja dolazaka i noćenja stranih turista. Najveći pad imale su UK (-86,2%), SAD (-84,2%), Nizozemska (-80,4%), Italija (-76,0%), BiH (-70,4%), Austrija (-70,3%), Slovačka (-65,6%), Mađarska (-65,6%) i Švicarska (-56,5%). U 2020. najviše turističkih noćenja ostvareno je u Rovinju (1,75 mil. noćenja, manje za 54,5% nego u 2019.), zatim Poreču (1,2 mil. noćenja, manje za 81,0%), Crikvenici (971,1 tisuću noćenja, manje za 46,8%), Zadru (823,0 tisuća noćenja, manje za 59,3%), Splitu (811,9 tisuća noćenja, manje za 70,3%), Gradu Zagrebu (780,0 tisuća noćenja, manje za 70,4%) i Dubrovniku (776,0 tisuća noćenja, manje za 81,9%), nego u 2019. godini. Dakle, možemo zaključiti kako je utjecaj pandemije uveliko utjecao na pad dolazaka i noćenja stranih turista.
2020. je daleko optimističnija. Promatramo li tablicu 1. možemo zaključiti kako najviše turista dolazi i noći iz Njemačke, Poljske i Slovenije – čak njih polovica (51,4%). Isto tako, možemo vidjeti da sedam zemalja u 2021. (od Njemačke do Slovačke), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista. Na njih otpada 75,1% noćenja i 71,0% dolazaka stranih turista, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 24,9% noćenja i 29,0% dolazaka. Promatramo li u odnosu na 2020., broj dolazaka turista iz stranih zemalja povećan je za 91,9%, odnosno noćenja za 77,6%. Države koje su najviše doprinijele povećanju noćenja su Njemačka (+84,9%), zatim Poljska (+48,9%) pa Slovenija (+29,3%) i Austrija (+188,5%).
Iako možemo reći da je turistički sektor u Hrvatskoj tijekom pandemije pretrpio nerazmjerne štete u odnosu na većinu drugih gospodarskih djelatnosti, dostupni pokazatelji upućuju na to da se munjevitom brzinom dolazak stranih turista povećava. U prilog ide i činjenica da smo blizu glavnih emitivnih tržišta, a u strukturi dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku dominira cestovni prijevoz, dok je zračni prijevoz znatno manje zastupljen, za razliku od konkurenata (Grčka, Cipar, Portugal uvelike ovise o zračnom prijevozu). Cestovna povezanost pokazala se kao velika prednost u pandemijskom dobu jer su u zračnom prijevozu zabilježeni znatno veći minusi nego u cestovnome.
Kakva će onda ovo biti turistička godina za Hrvatsku? Uzimajući sve prethodno navedeno u obzir, s velikom dozom vjerojatnosti možemo reći kako bi trebala biti poprilično dobra. Svoje špekulacije moći ćemo potvrditi ili opovrgnuti tek nakon sezone. Stoga, puštamo špekulacije analitičarima, a mi odlazimo istražiti koja će nam biti sljedeća destinacija za ljetni godišnji odmor.
