Hrvatski turizam u doba pandemije

Hrvatski turizam u doba pandemije – osvrt na 2020. i 2021. godinu

Iza nas je još jedna godina godina pandemije, a kako globalno, tako i u Hrvatskoj, turistički sektor se počinje oporavljati. Nakon izbijanja pandemije koronavirusa početkom 2020., gotovo sve zemlje svijeta uvele su epidemiološke mjere, pri čemu je među prvim mjerama bilo ograničavanje međunarodnih putovanja i zatvaranje granica. Tako je turizam od samih početaka pandemije bio i ostao jedna od gospodarskih djelatnosti koje su najsnažnije pogođene pandemijom. Donosimo osvrt na 2020. i 2021. godinu u sektoru hrvatskog turizma.

Od kada je Hrvatska pristupila članstvu EU turizam kontinuirano bilježi visoke stope rasta noćenja i dolazaka stranih turista. Iako je zabilježen šestogodišnji rast (u periodu 2014.-2019.) dolazaka domaćih i stranih turista za čak +49% te noćenja za +37%, neosporivo je kako je uslijed pandemije u 2020. godini ostvaren značajan pad turističkog prometa. Međutim, u 2021. nastavlja se značajan rast turističkog prometa kada je ostvareno 71,2 mil. noćenja, što je na razini gotovo 2015. godine.

U 2021. ostvareno je 12,8 mil. dolazaka (za 82,5% više) i 70,2 mil. noćenja što je za 72,1% više nego 2020. Strani turisti ostvarili su 10,6 mil. noćenja (+ 91,9%) i 62,8 mil. noćenja (za 77,6% više). Od toga, najviše turista dolazi iz Njemačke, Poljske, Slovenije, Austrije Češke, Mađarske i Slovačke. Najposjećeniji gradovi su bili u Istarskoj županiji – Rovinj, Poreč, Umag, Funtana, Medulin i Pula. Zatim slijedi Dubrovnik, Split, Zadar i Grad Zagreb.

Tablica 1. Dolasci i noćenja stranih turista prema državi prebivališta

ZEMLJA DOLASCI NOĆENJA 2021.
2020. 2021. INDEKSI 2021./2020. 2020. 2021. INDEKSI 2021./2020. STRUKTURA NOĆENJA (%) PROSJEČAN BROJ NOĆENJA PO DOLASKU
Strane zemlje – ukupno 5 545 279 10 640 809 191,9 35 379 064 62 847 827 177,6 100,0 5,9
Njemačka 1 480 454 2 737 013 184,9 11 739 390 19 931 221 169,8 31,7 7,3
Poljska 642 927 957 439 148,9 4 353 828 6 287 267 144,4 10,0 6,6
Slovenija 769 264 994 990 129,3 4 727 223 6 127 362 129,6 9,7 6,2
Austrija 355 457 1 025 521 288,5 2 097 557 5 682 370 270,9 9,0 5,5
Češka 481 458 720 913 149,7 3 212 204 4 783 597 148,9 7,6 6,6
Mađarska 211 620 431 257 203,8 1 167 009 2 286 255 195,9 3,6 5,3
Slovačka 145 310 327 294 225,2 970 540 2 189 144 225,6 3,5 6,7
Nizozemska 85 270 373 600 438,1 563 923 2 153 507 381,9 3,4 5,8
Italija 228 458 417 253 182,6 1 231 506 1 996 481 162,1 3,2 4,8
Francuska 137 823 375 905 272,7 527 671 1 304 091 247,1 2,1 3,5
BiH 116 360 256 949 220,8 542 414 1 245 749 229,7 2,0 4,8
UK 118 514 221 471 186,9 595 914 1 096 876 184,1 1,8 5,0
Švicarska 90 593 193 789 213,9 486 431 884 657 181,9 1,4 4,6
SAD 51 767 263 690 509,4 247 808 815 033 328,9 1,3 3,1
Ukrajina 73 621 138 271 187,8 453 023 783 573 173,0 1,2 5,7
Rusija 22 774 132 509 581,8 128 764 673 681 523,2 1,1 5,1
Srbija 67 264 124 680 185,4 367 443 660 425 179,7 1,1 5,3
Danska 33 891 82 798 244,3 207 618 517 159 249,1 0,8 5,3
Švedska 37 394 84 868 227,0 184 281 464 447 231,4 0,7 6,2
Irska 7 735 25 524 330,0 36 484 111 068 304,4 0,2 4,4
Norveška 3 565 21 455 601,8 17 715 112 916 637,4 0,2 5,3
Japan 7 360 4 770 64,8 15 11 14 451 95,6 0,1 3,0
Kontinentalna Kina 9 280 10 326 111,3 26 068 29 672 113,8 0,1 2,9
Koreja, Republika 23 396 5 817 24,9 33 252 16 556 49,8 0,1 2,8

Izvor: DZS

Iz tablice 1. možemo zaključiti kako je pandemija u 2020. utjecaja na velik pad broja dolazaka i noćenja stranih turista. Najveći pad imale su UK (-86,2%), SAD (-84,2%), Nizozemska (-80,4%), Italija (-76,0%), BiH (-70,4%), Austrija (-70,3%), Slovačka (-65,6%), Mađarska (-65,6%) i Švicarska (-56,5%). U 2020.  najviše turističkih noćenja ostvareno je u Rovinju (1,75 mil. noćenja, manje za 54,5% nego u 2019.), zatim Poreču (1,2 mil. noćenja, manje za 81,0%), Crikvenici (971,1 tisuću noćenja, manje za 46,8%), Zadru (823,0 tisuća noćenja, manje za 59,3%), Splitu (811,9 tisuća noćenja, manje za 70,3%), Gradu Zagrebu (780,0 tisuća noćenja, manje za 70,4%) i Dubrovniku (776,0 tisuća noćenja, manje za 81,9%), nego u 2019. godini. Dakle, možemo zaključiti kako je utjecaj pandemije uveliko utjecao na pad dolazaka i noćenja stranih turista.

2020. je daleko optimističnija. Promatramo li tablicu 1. možemo zaključiti kako najviše turista dolazi i noći iz Njemačke, Poljske i Slovenije – čak njih polovica (51,4%). Isto tako, možemo vidjeti da sedam zemalja u 2021. (od Njemačke do Slovačke), izravno određuje ukupan broj noćenja stranih turista. Na njih otpada 75,1% noćenja i 71,0% dolazaka stranih turista, dok sve preostale zemlje sudjeluju sa 24,9% noćenja i 29,0% dolazaka. Promatramo li u odnosu na 2020., broj dolazaka turista iz stranih zemalja povećan je za 91,9%, odnosno noćenja za 77,6%. Države koje su najviše doprinijele povećanju noćenja su Njemačka (+84,9%), zatim Poljska (+48,9%) pa Slovenija (+29,3%) i Austrija (+188,5%).

Iako možemo reći da je turistički sektor u Hrvatskoj tijekom pandemije pretrpio nerazmjerne štete u odnosu na većinu drugih gospodarskih djelatnosti, dostupni pokazatelji upućuju na to da se munjevitom brzinom dolazak stranih turista povećava. U prilog ide i činjenica da smo blizu glavnih emitivnih tržišta, a u strukturi dolazaka stranih gostiju u Hrvatsku dominira cestovni prijevoz, dok je zračni prijevoz znatno manje zastupljen, za razliku od konkurenata (Grčka, Cipar, Portugal uvelike ovise o zračnom prijevozu). Cestovna povezanost pokazala se kao velika prednost u pandemijskom dobu jer su u zračnom prijevozu zabilježeni znatno veći minusi nego u cestovnome.

Kakva će onda ovo biti turistička godina za Hrvatsku? Uzimajući sve prethodno navedeno u obzir, s velikom dozom vjerojatnosti možemo reći kako bi trebala biti poprilično dobra. Svoje špekulacije moći ćemo potvrditi ili opovrgnuti tek nakon sezone. Stoga, puštamo špekulacije analitičarima, a mi odlazimo istražiti koja će nam biti sljedeća destinacija za ljetni godišnji odmor.

Pročitajte više: