Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju objavljen je u Narodnim novinama br. 33/23, a stupio je na snagu 1. travnja 2023. godine.
Što Zakon predlaže?
Zakonom se predlaže:
- uvođenje nove osnove za stjecanje statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju za osobe kojima je prestalo zaposlenje u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Europske unije,
- uređivanje pitanja donošenja mjera zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja,
- preventivna zdravstvena zaštita,
- povećanje iznosa sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite za pojedine zdravstvene usluge te maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u troškovima zdravstvene zaštite,
- uređenje popisa posebno skupih lijekova te uvođenje registra ishoda liječenja,
- naknada plaće zbog privremene nesposobnosti za rad osiguranicima koji ostvaruju uvjete za mirovinu,
- kontrola privremene nesposobnosti i
- izvori financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja.
Naknada za bolovanje za osiguranike iznad 65 godina
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju uvedena je novost za osiguranike starije od 65 godina. Naime, do 31. ožujka 2023. godine osiguranici stariji od 65 godina, koji su i dalje bili u radnom odnosu, u slučaju bolesti nisu imali pravo na naknadu za bolovanje na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje već su ostvarivali naknadu za bolovanje na teret poslodavca.
U sličnoj su poziciji bili i osiguranici koji obavljaju samostalnu djelatnost. Obrtnici i osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja, a stariji su od 65 godina nisu imali pravo na naknadnu za bolovanje na teret HZZO-a te im nije od 43. dana bolovanja mirovala obveza za doprinose.
S Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju došlo je do promjena. Pomaknuta je dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu na teret HZZO-a na 70 godina i najmanje 15 godina mirovinskog staža te osiguranici stariji od 65 godina od 43. dana bolovanja ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a, a u slučaju ozljede na radu od prvog dana spriječenosti za rad. Ta promjena odnosi se i na osiguranike obveznog zdravstvenog osiguranja koji su na dan stupanja promjena zatečeni na bolovanju.
Pomicanje dobne granice za ostvarivanje prava na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a moglo bi potaknuti poslodavce na dulje zadržavanje zaposlenika.
