Godišnji odmor definiran je kao pravo radnika i obveza poslodavca čija je svrha obnavljanje radnikovih sposobnosti potrebnih za siguran i uspješan daljnji rad. Njegovo pravo definirano je Zakonom o radu, neovisno o tome ima li radnik sklopljen ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme. U nastavku donosimo kratak pregled naknada koje je moguće ostvariti tijekom korištenja godišnjeg odmora.
Regres kao prigodna nagrada
Radi povećanih troškova koji se očekuju tijekom korištenja godišnjeg odmora, poslodavci mogu radnicima prema poreznim propisima, prigodno isplatiti neoporezivu naknadu koja se naziva regres. Regres jest materijalno pravo radnika koje se može ostvariti na temelju akata kao što su ugovor o radu, pravilnik o radu ili kolektivni ugovor. Važno je napomenuti da ako pravo na isplatu regresa nije definirano u spomenutim aktima, tada radnici ostvaruju pravo za isplatom regresa na temelju volje poslodavca.
Isplata neoporezivog i oporezivog regresa
Temeljem članka 7., stavka 2. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se regres, kao prigodna nagrada može isplatiti neoporezivo i oporezivo. S obzirom na to da Pravilnikom o porezu na dohodak nije precizno određeno, ta prigoda za neoporezivu isplatu može biti bilo koja prigoda koja prema izvoru prava pripada radniku (korištenje godišnjeg odmora prigoda božićnih ili uskrsnih blagdana i sl.)
Neoporeziva isplata regresa moguća je ukoliko su kumulativno zadovoljena dva uvjeta:
- regres mora biti isplaćen fizičkoj osobi, odnosno zaposleniku s kojim poslodavac ima zasnovan radni odnos i to temeljem ugovora o radu; te
- isplaćena svota ne smije prijeći 3.000,00 kuna godišnje (pri čemu je uvjet da radnik tijekom tog razdoblja nije primio drugu prigodnu nagradu koja bi prelazila svotu od 3.000,00 kuna). O možebitnim drugim isplatama drugih isplatitelja radnik treba poslodavcu dati izjavu.
Ako poslodavac radniku isplaćuje regres u svoti iznad propisane neoporezive svote, razlika između propisane svote i isplaćene svote smatrat će se dohotkom od nesamostalnog rada.
Nekoliko je načina za isplatu oporezive svote regresa:
- oporeziva svota isplaćuje se prije plaće,
- istovremeno se isplaćuje plaća i oporezivi dio regresa,
- prvo se isplaćuje plaća, a potom regres.
U oba slučaja pri isplati regresa poslodavac mora ispostaviti Izvješće o primicima porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obavezna osiguranja u obliku JOPPD obrasca najkasnije do 15. u mjesecu za isplate obavljene u prethodnom mjesecu. Kako će podaci u obrascu biti iskazani ovisi o samom obračunu.
Tko može ostvariti regres?
Neoporezivi regres može se dodijeliti radniku neovisno o tome koliko je vremena zaposlen kod poslodavca, odnosno čak i onom radniku koji ne radi cijelu godinu, pod uvjetom da je ostvario svoje pravo na korištenje godišnjeg odmora.
Napominjemo da se prigodne isplate regresa ne mogu isplatiti radnicima na bolovanju, porodiljnom ili roditeljskom dopustu jer ti radnici tada koriste prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja te ne koriste godišnji odmor.
U praksi često se postavlja pitanje ostvaruju li pravo na regres i radnici koji nisu cijelu godinu zaposleni kod poslodavca. Obzirom da porezni propisi ne ograničavaju isplatu regresa, on se može neoporezivo dodijeliti radniku neovisno o tome u kojem je dijelu godine započeo svoj radni odnos s poslodavcem.
Razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa
Glavna razlika između naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i regresa je ta što je naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora uređena Zakonom o radu, dok regres nije. Isplata regresa, kako je već spomenuto, ovisi o volji poslodavca, a može biti definirana jednim od akata kao što je kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili ugovor o radu.
Hrvatska turistička kartica – neoporezivi primitak
Pravilnikom o porezu na dohodak predviđena je i mogućnost isplate 2.500,00 kuna neoporezivo godišnje u ime naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika. Poslodavci mogu naknadu za podmirivanje troškova namijenjenih odmoru radnika isplatiti djelatnicima bez obzira da li su zaposleni na određeno ili neodređeno vrijeme. Isplata ove naknade obavlja se putem tzv. „Hrvatske turističke kartice“ koja glasi na ime osobe kojoj je ovaj neoporezivi primitak isplaćen.
