Ovrha na plaću

Ovrha na plaću u 2022.

U pojedinoj kalendarskoj godini ovrha na plaću se može provoditi nad stalnim novčanim primanjima, a iznos koji podliježe ovrsi, ovisi o prosječnoj neto plaći iz prethodne godine. Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za razdoblje siječanj – kolovoz 2021. iznosila je 7.086,00 kuna (Nar. nov., br. 118/21). U Ovršnom zakonu tako stoji da se utvrđeni iznos primjenjuje u idućoj godini što znači da se ovo ograničenje primjenjuje na svaku isplatu plaće u 2022. godini.

Ispravom o ovrsi na plaću određuje se iznos od plaće koji će se zaplijeniti. Poslodavac ovrhu može provesti isključivo na temelju pravomoćnog javnobilježničkog rješenja ili ovjerene privatne isprave dužnika.  Nakon što je radniku račun blokiran, FINA je dužna obavijestiti poslodavca o otvaranju zaštićenog računa na koji se isplaćuje dio plaće koji je zaštićen od ovrhe. Ostatak plaće se isplaćuje na tekući račun dužnika s kojega FINA uzima sredstva za račun ovrhovoditelja. Zapljenu dijela plaće poslodavac provodi na način da iznos koji je određen za ovrhu isplati ovrhovoditelju. Ako poslodavac zaprimi više ovršnih naloga na plaću za istog radnika, mora napraviti redoslijed naplate i to na način da formira redoslijed kod rješenja o ovrsi prema datumu podnošenja prijedloga za ovrhu, a kod privatne isprave dužnika prema datumu zaprimanja isprave.

Važno je napomenuti da u postupku ovrhe na plaću (i drugih stalnih novčanih primanja) poslodavac je dužan voditi računa o ograničenjima ovrhe te primanjima koja su izuzeta od ovrhe.

Zato u nastavku donosimo pregled iznosa plaće koji su izuzeti od ovrhe tijekom 2022. godine.

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 7.086,00 kuna, od ovrhe na plaću su izuzeti iznosi kako slijedi:

  • 1/4 od 7.086,00 kuna ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (odnosno 1.771,50 kune);
  • 1/2 od 7.086,00 kuna ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušena zdravlja ili smanjenja/gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (odnosno 3.543,00 kune);
  • 2/3 od 7.086,00 kuna ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (odnosno 4.724,00 kune).

Primjerice, ako radnik prima neto plaću 8.000,00 kuna, a ovrha se provodi radi naplate neplaćenih računa, od ovrhe će biti izuzeto 4.724,00 kune, a iznos koji je podložan ovrsi iznosi 3.276,00 kune.

Ako je neto plaća radnika manja od 7.086,00 kuna, od ovrhe na plaću su izuzeti iznosi kako slijedi:

  • 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta;
  • 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušena zdravlja ili smanjenja/gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja;
  • 3/4 neto plaće ovršenog, ali ne više od 4.724,00 kuna ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Primjerice, ako radnik prima plaću neto iznosa 5.000,00 kuna, a ovrha se provodi radi dospjelih nepodmirenih rata kredita, od ovrhe će biti izuzeto 3.750,00 kuna, odnosno 3/4 plaće, a iznos koji je podložan ovrsi iznosi 1.250,00 kuna.

Što se tiče ostalih primanja i naknada, prema čl. 172. Ovršnog Zakona od ovrhe na plaću su izuzeta sljedeća primanja:

  • naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla,
  • potpore za novorođenče,
  • potpore zbog invalidnosti radnika,
  • dar za djecu do 15. godine života,
  • potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana,
  • potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika,
  • prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.),
  • novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika,
  • nagrade radnicima za navršene godine radnog staža,
  • dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu,
  • dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu,
  • dnevnice za službene putovanja, per diem, koje se radnicima isplaćuju iz proračuna EU-a radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca,
  • novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika,
  • pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe,

i to samo do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima.

 Ovrha se vrši i nad primanjima ovršenog koji nisu plaća, mirovina niti primici od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, od slobodnih zanimanja, od poljoprivrede i šumarstva, od imovine i imovinskih prava, od kapitala, i ostalih dohodaka prema posebnim propisima. Postoji način da osoba zaštiti drugi dohodak, ali pod uvjetom da ima karakter jedinih stalnih novčanih primanja što, naravno, mora dokazati javnom ispravom. Javnom ispravom podrazumijeva se Potvrda o visini dohotka i primitka koju na zahtjev izdaje Porezna uprava. Osoba zatim tu potvrdu dostavlja FINI koja otvara zaštićeni račun te obavještava isplatitelja kojeg je ovršeni naveo kao isplatitelja drugog dohotka.

Također, možete pročitati detaljan popis primanja i naknada izuzetnih od ovrhe koji je objavila FINA.

Pročitajte više: