Porezni tretman i porezne olakšice na donacije

DRUŠTVENO ODGOVORNO JE NOVO NORMALNO

U današnje vrijeme svatko pomaže na svoj način, a iskazivanje društvene odgovornosti postaje sve važniji kriterij za određivanje vrijednosti brenda na tržištu, te se osim privrednog sve više gleda i na društveni učinak koje tvrtke ostvaruju u svojim lokalnim zajednicama te načinima na koje doprinose općoj dobrobiti društva.

Društveno odgovorno poslovanje predstavlja koncept aktivnosti kojima tvrtke usklađuju svoje poslovanje s potrebama društva, a praksa je započela upravo u multinacionalnim tvrtkama koje su često bile na udaru kritika zbog politike prema okolišu, društveno ugroženim skupinama i/ili zaposlenicima. Pitanja poput odnosa tvrtke prema ranjivim skupinama, brige za okoliš, pravima radnika i socijalno ugroženima postaju sve važnija novim generacijama prilikom donošenja odluke o zaposlenju, a nije strano ni da investitori sve više gledaju taj segment poslovanja, a ne isključivo profit.

Mnogo je aktivnosti u koje se tvrtke uključuju kako bi demonstrirale društvenu odgovornost, te iako se DOP ne može svesti samo na donacije, ne umanjujući pritom bitnu ulogu koju imaju za društvo u cjelini – osvrnut ćemo se ovom prilikom na porezne olakšice vezane uz doniranje za pravne osobe.

DONACIJE ZA PRAVNE OSOBE

Donacije u novcu ili dobrima i uslugama, u redovnim uvjetima u Republici Hrvatskoj, a za općekorisne svrhe udrugama koje obavljaju kulturne, zdravstvene, humanitarne, sportske, vjerske, odgojno-obrazovne, ekološke, i ostale općekorisne djelatnosti, i drugim osobama* (* tijela državne, lokalne i regionalne samouprave koja obavljaju navedene djelatnosti prema posebnim propisima) u skladu s posebnim propisima, u vrijednosti do 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini, predstavljaju porezno priznati rashod obveznicima poreza na dobit. U tom slučaju za iznos donacije do 2% prihoda protekle godine umanjuje se porezna osnovica.

Novoosnovana društva ne mogu imati porezno priznatu donaciju iz razloga jer nemaju prihod prethodne godine pa im se ne može utvrditi visina porezno priznatog rashoda.

Ukoliko darovanja, odnosno donacije, prelaze 2% ukupnog prihoda prethodne godine tada se taj iznos rashoda svrstava u porezno nepriznati rashod. U tom slučaju za iznos donacije iznad 2% prihoda protekle godine povećava se porezna osnovica.

Određene donacije se smatraju porezno priznatim rashodom čak i u vrijednosti većoj od 2% ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini i to sukladno odlukama nadležnih ministarstava o provedbi financiranja posebnih programa i akcija u što spada i doniranje hrane od strane trgovaca hrane i od strane dobavljača pod uvjetom da je isto izvršeno u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

DONACIJA U NOVCU I NARAVI

Donacija može biti u novcu i u naravi. Ukoliko se radi o donaciji u novcu, ona kao takva ne podliježe plaćanju PDV-a, jer se plaćanje u novcu ne smatra isporukom dobara ili usluga. Ako je donacija pak u naravi, tada su porezni obveznici koji se nalaze u sustavu PDV-a na takvu donaciju dužni obračunati PDV, a sukladno Zakonu u PDV-u prema kojem se davanje proizvoda, robe ili usluga bez naknade smatra oporezivom isporukom.

Donacija u novcu mora se doznačiti na žiro-račun, a ista ne podliježe obvezi plaćanja PDV-a jer se doniranje u novcu ne smatra isporukom proizvoda, robe ili usluge. Donacija u naravi i novcu mora biti popraćena dokumentacijom, ovisno o obliku i namjeni donacije.

Obveznici poreza na dohodak tako mogu uvećati osobni odbitak za svotu izdatka za darovanja, te tako umanjiti poreznu osnovicu podnošenjem godišnje prijave poreza na dohodak.

DONACIJA HRANE, POREZ NA DOBIT I PDV

Donacija hrane od strane proizvođača i trgovaca hrane obveznika poreza na dobit može se smatrati porezno priznatim rashodom čak i iznad 2%, ali samo ako je zadovoljen uvjet da se donacija obavlja sa svrhom sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima u skladu s posebnim propisima Ministarstva poljoprivrede.

Uz navedeno, donacija hrane mora se obavljati putem neprofitnih organizacija, odnosno svih koji humanitarnu djelatnost obavljaju u skladu s posebnim propisima i svih koji su registrirani u Registru posrednika koji vodi Ministarstvo poljoprivrede.

U slučaju proglašenja elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, iznimno, hrana se može donirati direktno krajnjim primateljima, ali ima i jednak porezni tretman. Za primjer možemo uzeti Porezni tretman donacija za ublažavanje posljedica potresa na području Zagrebačke, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije o kojem smo već pisali, a detaljnije možete pročitati OVDJE.

Donacija hrane od strane proizvođača i trgovaca hrane smatra se porezno priznatim rashodom bez obzira na vrijednost donirane hrane i to pod gore navedenim uvjetima. Također, donacija hrane od strane proizvođača i trgovaca hrane smatra se porezno priznatim manjkom dobara i ne podliježe plaćanju PDV-a. Ukoliko je davatelj donacije hrane u registru obveznika PDV-a, za istu ostvaruje pravo na odbitak pretporeza. Da bi se smatralo porezno priznatim manjkom dobra, doniranje mora biti u vrijednosti do 2% ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini.

S ciljem utvrđivanja porezno priznatog manjka dobra, za vrijednost isporuke uzima se u obzir nabavna vrijednost donirane hrane. Porezni obveznik koji donira hranu obvezan je Poreznoj upravi dostaviti Obrazac DONH u istom roku u kojem je propisano dostavljanje Obrasca PDV.

Obveznik poreza na dobit koji je u registru obveznika PDV-a, a koji donira hranu u vrijednosti iznad 2% ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini, dužan je platiti PDV, a donacija se gleda kao porezno priznati rashod.

Ako se hrana direktno donira krajnjim korisnicima, a bez ranije spomenutih posrednika koji sudjeluju u lancu doniranja hrane i bez proglašenja elementarnih nepogoda i prirodnih katastrofa, a u socijalne, humanitarne ili ostale općekorisne svrhe, donacija se oporezuje PDV-om bez obzira na njenu vrijednost, dok se vrijednost donacije iznad 2% ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini smatra porezno nepriznatim rashodom.

Obveznici poreza na dobit koji doniraju hranu, a nisu poslovali u prethodnoj godini, obvezni su u posljednjem razdoblju oporezivanja tekuće godine izvršiti ispravak ako su prešli 2% prihoda te godine.

DONACIJA KROZ PLAĆENE ZDRAVSTVENE TROŠKOVE

Plaćeni troškovi za zdravstvene potrebe fizičkih osoba također se smatraju donacijama, ali uz uvjet da nisu plaćeni ikakvim zdravstvenim osiguranjem (osnovnim, dodatnim ili privatnim), niti na teret sredstava fizičke osobe. Takve donacije moraju biti isplaćene na žiro-račun primatelja donacije ili na zdravstvenu ustanovu u inozemstvu ili tuzemstvu (u kojoj se obavlja liječenje).

Bez obzira sastoji li se donacija od novca ili naravi, za priznavanje iste kao neoporezivog rashoda (za obveznike poreza na dobit) nužno je imati vjerodostojnu dokumentaciju.

Tako se donacije za zdravstvene potrebe fizičkih osoba priznaju kao porezno priznati rashod u vrijednosti do 2% ukupno ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Davatelj donacije (poštujući sve propisane uvjete), dužan je voditi evidenciju o danim donacijama u kojoj mora biti navedeno:

  • Nadnevak donacije
  • Osobni podaci primatelja donacije
  • Način doniranja
  • Vrijednost donacije

Isti uvjeti vrijede i za obveznike poreza na dohodak, koji obavljaju samostalne djelatnosti, a koji takvim donacijama (prema propisanim uvjetima) mogu povećati svoj osobni odbitak putem godišnje porezne prijave.

BEZ NAKNADE I PROTUČINIDBE

Iako većina zna što donacija podrazumijeva, korisno je znati kako donacija podrazumijeva da nema nikakve naknade i protučinidbe. Ne smije se miješati sa sponzorstvom. Kroz sponzorstvo primatelj darovanja dužan je zauzvrat pružiti uslugu promidžbe, pa se darovanje ne predstavlja kao donacija, već kao sponzorstvo.

Donacije inozemnim općekorisnim svrhama, udrugama i organizacijama u cijelosti se smatraju porezno nepriznatim rashodima, odnosno izdacima.

Ukoliko se dogodi da se donacija ne iskoristi u cijelosti, bilo da je vezano uz zdravstvene potrebe primatelja donacije, ili pak općekorisne svrhe, neutrošena vrijednost smatra se oporezivim primitkom. Ako se pak neutrošeni dio donacije prosljeđuje dalje, za zdravstvene potrebe primatelja, humanitarne svrhe ili općekorisne svrhe – ne smatra se oporezivim primitkom.

 

Članak je pisan prema aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, stoga Vas molimo da prilikom čitanja vodite računa o potencijalnim naknadnim promjenama zakonske regulative nakon što je članak objavljen.

Pročitajte više: