Kriptovalute su prisutne na tržištu više od desetljeća, međutim implementacije, mišljenja i prijedlozi o regulaciji istih još uvijek nisu globalno usklađeni. Upravo iz tih razloga porezna obveza predstavlja glavnu zabrinutost ulagačima u kriptovalute zbog najčešće nejasnih i kompleksnih poreznih zakona. Republika Hrvatska još uvijek nema Zakon o kriptovalutama, ali trgovanje kriptovalutama je regulirano kao oblik investicije kroz Zakon o porezu na dohodak.
KRIPTOVALUTE KAO VIRTUALNI NOVAC
Virtualni novac, prema definiciji, mora zadovoljavati sljedeće uvjete:
- mora biti sredstvo razmjene,
- mora biti jedinica za mjeru vrijednosti,
- mora služiti za pohranjivanje vrijednosti.
Dakle, virtualni novac se kao takav razlikuje od pojma elektronički novac zato što je elektronički novac po definiciji zakonsko sredstvo plaćanja, za razliku od virtualnog novca (izuzev Republike El Salvador gdje je od nedavno bitcoin uvršten kao službeno sredstvo plaćanja). Primjerice, Europsko bankarsko tijelo definira ih kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnom valutom, ali ga fizičke i pravne osobe prihvaćaju kao sredstvo razmjene. Može ih se prenositi, pohranjivati i trgovati njima elektroničkim putem, a vrijednost jedinica se mjeri temeljem ponude i potražnje.
Bitcoin, kao i Ethereum, Ripple XRP i dr., virtualne su valute koje se stvaraju i pohranjuju isključivo digitalnim putem. Ne postoje u tiskanoj verziji, niti su podložne kontrolama institucija.
STJECANJE KRIPTOVALUTA
Virtualne transakcije obično se kronološki bilježe u javnoj decentraliziranoj knjizi, koja se često naziva i „Blockchain“. Knjiga se sastoji od “blokova” koji sadrže algoritamske zapise o prošlim transakcijama. Održava ju zajednica tzv. rudara koji obrađuju transakcije i održavaju sustav. Također stvaraju nove jedinice kriptovaluta čija nabava se drži pod kontrolom zahvaljujući upotrebi kriptografskih algoritama. Dakle, kriptovalute se mogu steći na tri načina:
- kupoprodajnim ugovorom,
- ugovorom o zamjeni, nasljeđivanju i sl. i
- rudarenjem
OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kako sama definicija kriptovalute još uvijek nije globalno definirana, fiskalna struka pokušava pronaći odgovore na koji način oporezivati iste. Primjerice, u Singapuru se definiraju kao usluga, u SAD-u kao kapitalno dobro, a u Njemačkoj privatnim novcem.
Stav Republike Hrvatske o kriptovalutama, prema Zakonu o Porezu na dohodak, je takav da su kriptovalute definirane kao dohodak od kapitala te se svrstavaju u dohodak od ostale financijske imovine. Stoga, ne oporezuje se posjedovanje kriptovaluta kao financijske imovine, već zarada ostvarena otuđenjem te imovine. Sukladno navedenom, kriptovalute ne spadaju niti pod jednu zakonom reguliranu kategoriju sredstava plaćanja te prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci i Zakonu o deviznom poslovanju kriptovalute ne predstavljaju novac, niti sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Kriptovalute se mogu smatrati prenosivim instrumentom u smislu Zakona u PDV-u pa su same transakcije oslobođene plaćanja PDV-a.
Kad pričamo o obvezi plaćanja poreza na dohodak na osnovi zarada kriptovaluta, ona dospijeva jednom godišnje, do kraja veljače, za zarade ostvarene u prethodnoj kalendarskoj godini. Ne oporezuje se svaka pojedinačna zarada od transakcije, već ukupna zarada ostvarena na godišnjoj razini.
Za poreznu osnovicu uzima se ukupna godišnja zarada utvrđena kao razlika između kupovne cijene kriptovaluta i vrijednosti za koju je ona zamijenjena u novčanom iznosu bilo kojeg priznatog zakonskog sredstva plaćanja te se oporezuje po stopi od 10% + prirez – u slučaju ako je kriptovaluta zamijenjena za „klasičan novac“ unutar dvije godine od kupnje (za instrumente kupljene nakon siječnja 2016.). U slučaju da je zamjena obavljena u više od dvije godine od dana nabave, zarada ne podliježe oporezivanju neovisno o ostvarenoj ekonomskoj koristi.
Ako porezni obveznik u poreznoj godini ostvari zaradu na trgovanju pojedinim vrijednosnicama ili financijskim instrumentima, a na drugima zabilježi gubitak, dohodak od kapitalnih dobitaka utvrđuje se na razini godine, kao razlika između ukupne zarade i gubitaka ostvarenih u toj poreznoj godini.
EVIDENCIJA I OBRAZAC JOPPD
Svaka fizička i/ili pravna osoba koja trguje bilo kojom kriptovalutom, dužna je voditi evidenciju o stjecanju i otuđenju kriptovaluta prema datumu obavljenog trgovanja. Evidencija se vodi prema metodi uzastopnih cijena ili FIFO „First In – First Out“, a mora sadržavati:
- podatke o vrsti financijskog instrumenta,
- datum kupnje,
- količinu i broj,
- nabavnu cijenu po jedinici svake vrste digitalnog novca i
- ukupnu cijenu za svaku transakciju.
Osim što mora voditi evidenciju, porezni obveznik dužan je do kraja veljače Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD s podacima o dohotku od kapitalnih dobitaka i platiti porez na dohodak po stopi od 10%, uvećanu za prirez.
Također, za ostvareni kapitalni dobitak iz inozemstva, rezident RH, ukoliko mu je ustegnut porez na dohodak u zemlji isplate, upisuje se u Registar poreznih obveznika (ukoliko mu je to prvi primitak) i predaje INO-izjavu o plaćanju predujma poreza na dohodak u inozemstvu nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Ako porezni obveznik ne preda INO-IZJAVU, obvezan je prijaviti dohodak na obrascu JOPPD do kraja veljače te, ako želi iskoristiti pravo uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu u ukupnu poreznu obvezu, predati i obrazac INO-DOH.
Kada je dohodak od kapitala ostvaren u stranoj valuti, pri obračunu poreza potrebno je obaviti konverziju u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na 31. prosinca prethodne godine.
Obrazac JOPPD porezni obveznik nije dužan dostaviti Poreznoj upravi ukoliko je na razini porezne godine ostvaren ukupni gubitak na osnovi trgovanja svim vrijednosnicama i financijskim instrumentima kojima je porezni obveznik trgovao, ili je ostvareni kapitalni dobitak manji od 112,00 HRK. Isto tako, nije moguće prenositi gubitak na sljedeću poreznu godinu i kao takav ne može se upotrebljavati za umanjenje dohotka po osnovi kapitalne zarade ostvarene u istoj državi u istoj poreznoj godini.
OPOREZIVANJE KRIPTOVALUTA PRILIKOM DJELATNOSTI TRGOVAČKOG DRUŠTVA
Kad se prodaja obavlja kao djelatnost nekog trgovačkog društva oporezivanje može funkcionirati na način da se razlika između prodajne i nabavne cijene smatra prihodom od prodaje kriptovaluta. Prema tome, na prihod od prodaje kriptovaluta može se primjenjivati porez na dobit po stopi od 10%, tj. 18%.
ISPLATA PLAĆE U KRIPTOVALUTAMA
Želi li poslodavac svojim zaposlenicima isplatiti plaću u kriptovalutama, prema Zakonu o porezu na dohodak, takva isplata bi se smatrala primitkom u naravi. Na takvu vrstu primitka trebalo bi obračunati porez na dohodak i doprinose prema tržišnoj cijeni određene kriptovalute na dan isplate plaće. Međutim, Porezna uprava je izdala mišljenje u kojem je jasno naznačeno kako su kriptovalute i dalje virtualne valute, decentralizirane, nisu pod ingerencijom monetarnih vlasti i anonimne te kao takve se ne mogu koristiti kao sredstvo isplate plaće.
OPOREZIVANJE NA AKTIVNOSTI RUDARENJA
Kako se oporezuje aktivnost rudarenja fizičke osobe, a koja nije zaposlenik isplatitelja kriptovalute? Ne postoji još uvijek jasno definirano pravilo, međutim struka se slaže kako bi se aktivnost rudarenja trebala smatrati drugim dohotkom te sukladno tome oporezivati.
U slučaju da fizička osoba aktivno stječe kriptovalute putem aktivnosti rudarenja, a ne obavlja tu aktivnost temeljem nekog ugovora o radu, struka izjašnjava kako bi se takva aktivnost mogla smatrati dohotkom od samostalne djelatnosti. Utvrđuje se kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju.
Kontaktirajte Confidin stručan tim već danas i riješite sve nedoumice vezane uz poslovanje.
Napomena: Članak je pisan prema aktualnim zakonskim propisima Republike Hrvatske, stoga Vas molimo da prilikom čitanja vodite računa o potencijalnim naknadnim promjenama zakonske regulative nakon što je članak objavljen.
