Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom i naknada za nezapošljavanje

U poreznim propisima postoji niz odredbi o olakšicama za osobe s invaliditetom, osobito u Zakonu o porezu na dohodak, te Zakonu o porezu na dodanu vrijednost. Poslodavci mogu ostvariti i razne porezne olakšice na zapošljavanje osoba s invaliditetom, ali i platiti naknade u obliku penala ukoliko ne zaposle dovoljan broj osoba s invaliditetom. To je jasno propisano Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13 – 32/20), kao i Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18 i 32/20).

POTICAJI ZA ZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalne djelatnosti dohodak se u poreznom razdoblju može dodatno umanjiti za iznos isplaćenih plaća i uplaćenih doprinosa na plaću novim radnicima. Porezni obveznik može pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika koristiti godinu dana od dana njihovog zaposlenja, a iznimno pravo na umanjenje dohotka za isplaćene plaće i doprinose na plaću novih radnika – osoba s invaliditetom može koristiti tri godine računajući od dana njihova zaposlenja.

Poticaji se tako odnose na:

  • subvenciju plaće,
  • sufinanciranje troškova obrazovanja,
  • sufinanciranje troškova prilagodbe mjesta rada,
  • sufinanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada,
  • naknadu u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje,
  • sufinanciranje troškova stručne podrške,
  • posebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenosti osoba s invaliditetom i
  • potporu za održivost samozapošljavanja osoba s invaliditetom.

Isto tako, bitno je napomenuti kako poticaje pri zapošljavanju osoba s invaliditetom poslodavac može ostvariti za osobe s invaliditetom koje su upisane u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada može za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvariti subvenciju plaće u iznosu od 10 % do 70 % osnovice za subvenciju. Visinu potrebne potpore putem subvencije plaće utvrđuje centar za profesionalnu rehabilitaciju nalazom i mišljenjem, a ostvarivanje prava na subvenciju moguće je ostvariti nakon što je osoba s invaliditetom zaposlena i ako je nalazom i mišljenjem centra utvrđena potreba za potporom putem subvencije plaće.

Uz podnošenje zahtjeva za subvenciju, poslodavac također obavezno prilaže:

  • dokaz o zaposlenju osobe s invaliditetom, odnosno dokaz o početku obavljanja djelatnosti,
  • izvještaj centra o provedenoj usluzi procjene radne učinkovitosti u kojem je utvrđena potreba za potporom putem subvencije plaće i visina subvencije izražena u postotku,
  • dokaz da je osobi za koju traži poticaj isplaćena plaća, te da su za nju plaćeni pripadajući doprinosi, porez i prirez i
  • dokaz da nema dugovanja prema državi po bilo kojoj osnovi.

Pravo na subvenciju plaće ostvaruje se danom podnošenja zahtjeva, a taj zahtjev se mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana isplate plaće, doprinosa, poreza i prireza za mjesec za koji se traži poticaj. Propuštanjem roka za podnošenje zahtjeva podnositelj zahtjeva gubi pravo na poticaj za traženo razdoblje.

Detaljnije o poticajima za zapošljavanje osoba s invaliditetom možete pronaći na stranicama Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, kao i u Pravilniku.

Zbog trenutne situacije s koronavirusom, poticaj „Subvencija plaće osobe s invaliditetom“ koju dodjeljuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, ne može se ostvariti u slučaju da poslodavac koristi mjeru Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – mjera „Potpore za očuvanje radnih mjesta u sektorima pogođenim koronavirusom“.

NAKNADA ZA NEZAPOŠLJAVANJE OSOBA S INVALIDITETOM

Novčanu naknadu u slučaju nezapošljavanja osoba s invaliditetom plaća svaki poslodavac koji ne zapošljava dovoljan broj osoba s invaliditetom, a to je obvezan prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su kvote, odnosno zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom, a broj osoba s invaliditetom koje je poslodavac dužan zaposliti izračunava se po stopi od 3 % od ukupnog broja zaposlenih. U kvotu ulaze svi radnici koji su zaposleni na puno i nepuno radno vrijeme, kao i oni koji su na porodiljinom, roditeljskom dopustu ili bolovanju.

Međutim, poslodavci kvotu mogu ispuniti i na zamjenski način:

  • primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom,
  • primanjem na praksu rehabilitanata u sklopu profesionalne rehabilitacije,
  • sklapanjem ugovora o obavljanju studentskog posla sa studentom s invaliditetom,
  • primanjem osoba s invaliditetom na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa,
  • sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava,
  • sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, kao i s trgovačkim društvima, zadrugama i udrugama u kojima više od polovice radnika čine osobe s invaliditetom i
  • stipendiranjem redovnog školovanja osoba s invaliditetom.

Neki poslodavci mogu biti i izuzeti obveze, iako imaju više od 20 radnika, a to su:

  • Strana diplomatska i konzularna predstavništva,
  • Predstavništva stranih osoba,
  • Integrativne i zaštitne radionice,
  • Novoosnovana firma i to najdulje 24 mjeseca od dana početka rada i
  • Poslodavci u sektoru proizvodnje tekstila, odjeće, kože, drva i namještaja (vrijedi od 01.04.2020.)

Poslodavci koji ne ispune kvotu niti zapošljavanjem osoba s invaliditetom niti na zamjenski način, u obvezi su plaćati novčanu naknadu. Novčana naknada iznosi 20 % minimalne plaće, mjesečno, za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti.

Pročitajte više: