Porezna uprava nedavno je pozvala sve građane rezidente Republike Hrvatske da dobrovoljno prijave inozemne primitke koje su ostvarili u ovoj ili ranijim godinama, a do sada ih nisu prijavili. Naime, razmjenom podataka između hrvatske Porezne uprave i poreznih tijela drugih država uočen je određen broj građana koji nije ispunio svoju obvezu i prijavio inozemne primitke.
Sve one osobe koje žive i rade u inozemstvu, ali su ostali hrvatski porezni rezidenti imaju obvezu prijave dohotka iz inozemstva. Također, svi građani porezni rezidenti Republike Hrvatske koji žive i rade u Hrvatskoj, ali primaju dohodak iz inozemstva (npr. dividenda, kamata, dohodak od najma nekretnine) imaju obvezu prijaviti dohodak iz inozemstva.
Kako su se u javnosti pojavila brojna pitanja o statusu poreznog rezidenta/nerezidenta u Republici Hrvatskoj, Porezna uprava objavila je dodatno pojašnjenje vezano uz utvrđivanje porezne rezidentnosti.
U nastavku Vam donosimo pregled ključnih pitanja kroz obveze i prava kod naplate poreza na dohodak ostvarenog u inozemstvu.
Kako mogu znati jesam li porezni rezident ili nerezident?
Status rezidenta u pravilu definira mjesto prebivališta, dok Opći porezni zakon navodi da je prebivalište pojedinca tamo gdje mu se nalazi prebivalište obitelji (suprug/supruga, djeca, izvanbračni partner), a za poreznog obveznika samca ili ako se prebivalište obitelji ne može utvrditi, smatra se da ima prebivalište u državi iz koje pretežno odlazi na rad ili u kojoj se pretežno zadržava. Ukoliko ste s obitelji preselili u inozemstvo te registrirali svoje prebivalište u inozemstvu, smatrat ćete se hrvatskim poreznim nerezidentom, neovisno o tome što možda imate prijavljeno prebivalište i u Hrvatskoj.
Odjavio sam prebivalište, ne živim u Hrvatskoj, zašto se automatizmom ne vodim kao porezni rezident zemlje u kojoj živim i radim?
Iako Porezna uprava posjeduje određene informacije u svojim sustavima, ona i dalje nema saznanja o promjeni statusa poreznog rezidenta/nerezidenta sve dok pojedinac samostalno ne prijavi promjenu. U slučaju odlaska u inozemstvo, bilo da je trajno ili privremeno, potrebno je prijaviti odlazak na MUP-u, a potom ispuniti i predati TI obrazac Poreznoj upravi kako bi se status rezidenta promijenio u status nerezidenta.
Kako se obračunava porez na dohodak ostvaren radom u inozemstvu te što predstavlja Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja?
Porez na dohodak ostvaren radom u inozemstvu obračunava se u Hrvatskoj na jednak način kao i dohodak koji je zarađen u Hrvatskoj. Međutim, Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja najčešće u svom članku 23. propisuje metodu izbjegavanja dvostrukog oporezivanja – metodu uračunavanja ili metodu izuzimanja. U slučaju da je Vaš inozemni dohodak ostvaren u državi s kojom je u Ugovoru propisana metoda uračunavanja, porez za uplatu u Hrvatskoj izračunati će se kao razlika između poreza koji trebate platiti u Hrvatskoj i poreza koji ste već platili u državi u kojoj radite. Ukoliko Vam je porez u državi u kojoj ste radili obračunat u većem iznosu nego što je Vaša obveza u Hrvatskoj, nećete platiti ništa više. Napominjemo, kako također nemate niti pravo na povrat poreza, budući da isti nije niti uplaćen u Hrvatskoj. Međutim, ukoliko ste u državi u kojoj ste radili uplatili manje poreza nego što iznosi Vaša porezna obveza u Hrvatskoj, platiti ćete razliku poreza na dohodak. Kako bi Porezna uprava mogla uračunati porez koji ste prethodno platili u državi rada, biti će potrebna i potvrda inozemnog poreznog tijela o uplaćenom porezu. Kod metode izuzimanja, nema dodatne naplate poreza na inozemni dohodak, budući da je cijeli dohodak izuzet od oporezivanja u Hrvatskoj.
Kada prijaviti inozemni dohodak u Hrvatskoj?
Iako je temeljno načelo da se na dohodak koji je ostvaren u inozemstvu plaća porez u Hrvatskoj u roku od 30 dana od dana primitka (putem JOPPD obrasca), ukoliko ste na dohodak ostvaren u inozemstvu već platili porez, porez na inozemni dohodak u Republici Hrvatskoj trebate obračunati i platiti jednom godišnje, do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu. Ako je porez na dohodak plaćen u inozemstvu, Poreznu upravu treba se izvijestiti o tome u roku od 8 dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini i to putem Izjave o odgodi plaćanja poreza (tzv. INO-IZJAVA).
Koje pogodnosti nudi Porezna uprava vezano uz dobrovoljnu prijavu dohotka?
Osim što se neće obračunati zatezne kamate i prekršajne kazne, Porezna uprava nudi još neke pogodnosti vezane uz dobrovoljnu prijavu. Naime, svima koji podnesu dobrovoljnu prijavu omogućit će se računanje porezne obveze na jedan od dva načina koji će rezultirati povoljnijom poreznom obvezom. Jedan je primjenom poreznih stopa, razreda i propisa 2022. godine, a drugi je primjenom poreznih stopa, razreda i propisa koji su bili na snazi za svaku godinu u kojoj je dohodak nastao, a prema podacima s kojima raspolaže Porezna uprava. Dobrovoljna prijava ima svojih prednosti, ali i svojih mana. Iako su u 2022. godini na snazi manje porezne stope i širi porezni razredi nego što je to bio slučaj u prijašnjim godinama, Porezna uprava će zbrojiti sveukupni dohodak odjednom što znači nemogućnost korištenja osobnog odbitka za prijašnje godine te činjenicu da sveukupan dohodak automatski podrazumijeva da više dohotka ulazi u višu poreznu stopu. Stoga, preporučamo da se prije dobrovoljne prijave svakako savjetujete sa stručnjacima te izračunate koji je porezni izračun za Vas povoljniji.
Mogu li kako osporiti rješenje Porezne uprave vezano za dvostruko oporezivanje?
Ukoliko postoji opravdana pretpostavka da je porezna obveza krivo obračunata ili da je utvrđena porezna obveza iako pojedinac zadovoljava sve uvjete za status poreznog nerezidenta, rješenje Porezne uprave može se osporiti. Napominjemo kako se status poreznog rezidenta/nerezidenta može mijenjati i retroaktivno na način da se Poreznoj upravi dostave dokazi i činjenice o istome.
Koji je zakonski rok u kojem Porezna uprava može slati ovakva rješenja?
Zakonski rok u kojem Porezna uprava može slati ovakva rješenja jest šest godina, odnosno zastara nastupa nakon šest godina. Uvjet koji mora biti ispunjen da bi zastara nastupila jest da se u međuvremenu nije napravila niti jedna radnja vezana za pojedini slučaj. Stoga, ako je osoba porezni rezident koji godinama živi i radi u inozemstvu i do sada nije prijavljivala inozemni dohodak u Hrvatskoj to može učiniti odjednom putem dobrovoljne prijave inozemnog dohotka. U slučaju dobrovoljne prijave, Porezna uprava neće obračunati zatezne kamate niti pokrenuti prekršajne postupke, a dohodak koji se treba prijaviti vrijedi isključivo za godine od 2016. do 2021.
