Prema Zakonu o dodatnom porezu na dobit, koji je stupio na snagu 23. prosinca 2022. godine (Narodne novine br. 151/2022), porezni obveznik dodatnog poreza na dobit se utvrđuje prema propisu o oporezivanju dobiti koji je u poreznom razdoblju (za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit) ostvario prihode veće od 300 milijuna kuna.
Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu koju čini pozitivna razlika između oporezive dobiti poreznog razdoblja i prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uvećane za 20 %, a plaća se po stopi od 33 %.
Zaprimljene prijave i iznosi
Poslovni subjekti u Hrvatskoj su, uglavnom, do kraja travnja bili obvezni podnijeti poreznu prijavu te su u skladu s tim uplatiti sredstva u državni proračun.
Prema podacima, do 8. svibnja 2023. godine zaprimljene su 353 prijave o dodatnom porezu na dobit u iznosu od 236 milijuna eura. Do 5. svibnja 2023. godine u državni proračun je uplaćeno više od 213 milijuna eura.
Napominjemo kako navedene prijave i iznosi nisu konačni jer postoje poslovni subjekti čija se fiskalna godina ne podudara s kalendarskom. Prema tome, postoji mogućnost povećanja iznosa.
Koja industrija prednjači u obvezi plaćanja?
U obvezi plaćanja dodatnog poreza na dobit prednjače kompanije iz prerađivačke industrije – njih 41 mora platiti 103 milijuna eura dodatnog poreza. Zatim, 69 subjekata iz trgovine na veliko i malo mora platiti 35 milijuna eura, osam tvrtki iz djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i slično mora platiti nešto više od 16 milijuna eura, a šest subjekata iz financijskih djelatnosti i osiguranja imaju obvezu platiti nešto više od 23 milijuna eura.
Za što su namijenjena sredstva?
Vlada Republike Hrvatske je prilikom uvođenja Zakona o dodatnom porezu na dobit naglasila kako će se prikupljena sredstva koristiti za pomoć najugroženijim skupinama građana. K tome, objavili su kako je u travnju raspodijeljeno nešto više od 102 milijuna eura.
