S 1.1.2019. planirana je primjena trećeg kruga porezne reforme, čiji je sastavni dio i izmjena važećeg Zakona o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 115/16; u nastavku: Zakon) koji je u primjeni od 1.1.2017. godine. Kao osnovni cilj izmjena tog Zakona navodi se namjera dodatnog smanjenja poreznog opterećenja rada i poduzetništva te daljnje pojednostavljenje poreznog sustava. Prema prijedlogu izmjena tog Zakona, objavljenog na web stranicama Vlade RH, u nastavku je naveden sažeti pregled najavljenih novosti.
Najavljenim izmjenama Zakona u dijelu plaća predlaže se proširenje prvog poreznog razreda sa dosadašnjih 17.500,00 kn na 30.000,00 kn. Porezne stope se ne bi mijenjale, što bi značilo da bi mjesečna porezna osnovica do 30.000,00 kn podlijegala oporezivanju po stopi od 24%, a preko tog iznosa oporezivanje je po stopi od 36%.
Namjera zakonodavca je poreznim rasterećenjem omogućiti povećanje plaća visokoobrazovanim mladim radnicima i spriječiti njihov odljev iz zemlje. Na godišnjem nivou, porez na dohodak po stopi od 24% plaćao bi se na poreznu osnovicu do 360.000,00 kn, a 36% na iznos koji prelazi 360.000,00 kn.
Također se ukidaju doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti (1,7 %) i doprinos za zaštitu na radu (0,5%), a doprinos za zdravstveno osiguranje se povećava s 15% na 16,5%. Prema tome ukupan trošak doprinosa na plaću za poslodavce biti će manji jer sada oni iznose 17,2% od bruto plaće, a nakon ovih promjena biti će manji za 0,7 %.
Nadalje, proširuju se odredbe o uzdržavanim osobama, te se predlaže „vraćanje“ mogućnosti korištenja dijela osobnog odbitka i za djecu (pastorčad) koju uzdržavaju poočimi i pomajke, te po osnovi maćehe odnosno očuha koje punoljetno pastorče uzdržava. Također, u cenzus od 15.000,00 kn, kao iznosa godišnjih primitaka do kojih osoba može imati status uzdržavane osobe, više ne bi ulazile stipendije i još neki drugi primici.
