Rad na daljinu – prekretnica u razmišljanju zaposlenika o radnom mjestu

Očekivanja zaposlenika značajno su se promijenila u posljednjih godinu dana uslijed uvođenja rada na daljinu. Uredom se više ne naziva mjesto u kojem zaposlenik sjedi za stolom, pokušava blokirati pozadinsku buku i čekajući da kazaljke na satu dođu do 17 sati.

Pandemija je uredskim radnicima pokazala da postoji alternativa – ona koja ljudima daje slobodu da rade u različitim prostorima prilagođenima prema njihovim potrebama i željama. Otvorivši potpuno novu alternativu radu kakav smo do sada poznavali, mnogi se ne žele vratiti na tradicionalni pristup koji je do nedavno bio uobičajen. Pandemija je tako probudila spoznaju da posao nije mjesto gdje idete, već nešto što radite – bez obzira gdje se to događa.

Zaposlenici, osnaženi i potaknuti tehnologijom, traže tvrtke da učine više glede podrške i njihovog mentalnog zdravlja. Trenutno su zaposlenici ti koji pokreću i ubrzavaju promjene. Tvrtke moraju iznova preispitati svoje politike, imajući u vidu radnu snagu.

Upravo zato, Vlada RH predlaže aktivnosti oko izmjena radnog zakonodavstva. Nova zakonska regulativa predviđa rad platformskih radnika, rad na određeno, a najveće aktivnosti tiču se rada na daljinu.

Mnoge tvrtke, od tehnoloških do financijskih, kreću prema hibridnijim modelima rada koji uključuju domove, urede i druge udaljene lokacije, te redizajniraju svoje prostore i strategije kako bi ljude stavili na prvo mjesto i pružili im bolje iskustvo na radnom mjestu. Stoga, postojeću regulativu nužno je prilagoditi novim uvjetima, a praksa je već pokazala kako neke trenutne zakonske odredbe nisu provedive.

Dakle, što današnji zaposlenici očekuju od radnog mjesta i koji prijedlozi novog zakona se nalaze na stolu Vlade?

TREBAMO LI BITI U UREDU SVAKI DAN, OD 9 DO 17?

Uz pomoć video konferencija i raznih alata za digitalnu suradnju ljudi mogu raditi s bilo kojeg mjesta. Novija istraživanja upućuju kako zaposlenici žele raditi na daljinu barem 2,4 dana tjedno, odnosno dvostruko više od onog što se ranije smatralo normalnim. Mnogi kvalitetniju ravnotežu između poslovnog i privatnog života smatraju važnijim čimbenikom nego financijske uvjete.

Štoviše, 71 posto ispitanika kaže kako očekuje fleksibilniji raspored rada. Za tvrtke to zahtijeva promjenu razmišljanja u upravljanju tradicionalnim načinima rada glede zaposlenika, tražeći nove načine zadržavanja zaposlenika i održavanja njihove produktivnosti.

Procjene na razini Europske Unije ukazuju kako je prije Covid krize svega 3 posto radnika radilo od kuće, a da je samo 37 posto radnika moglo obavljati posao od kuće. Trendovi se mijenjaju, a ono što Vlada novim prijedlogom zakona želi postići jest veću razinu zaštite, kako za poslodavca, tako i za radnika – uz regulaciju troškova.

RADNI PROSTOR MORA NUDITI FLEKSIBILAN STIL RADA

Fleksibilan rad zahtijeva fleksibilniji prostor. Bilo da se radi o radnim stolovima u prostorijama namijenjenima za suradnju s klijentima, ili o manjim tzv. „satelitskim uredima“ (ured koji se iznajmljuje mimo glavnog ureda, obično u udaljenijim mjestima kako bi se smanjilo vrijeme putovanja) – očito je da zaposlenici trebaju vlastiti fleksibilan prostor kako bi se zadovoljila potražnja radne snage s novim obrascima rada i života. Radna mjesta se tako pretvaraju u prostore za suradnju i u skladu s time opremaju. Također, zaposlenici sve više gledaju na dobru opremljenost zgrada u kojima rade; od ventilacije, klime, pokoje biljke, pa sve do zaštitarske usluge. Svi ti segmenti utječu na cjelokupno zadovoljstvo, a samim time i na produktivnost.

Kako u uredu, tako i u „home office-u“ radni prostor mora biti opremljen i ugodan za rad. Prema prijedlogu zakonodavca, za rad na daljinu sklapali bi se pisani ugovori, a radnik bi tako imao pravo na nadoknadu troškova režija.

Također, u izvanrednim okolnostima, poput izbijanja pandemije, poslodavac bi mogao bez izmjene ugovora uputiti radnika na rad od kuće, ali najviše do 30 dana neprekidno.

Sindikati smatraju kako je za uspješnu provedbu zakona nužno postaviti konkretne i jasne minimalne radne uvjete kao i radno vrijeme. Nužno je precizno odrediti što ulazi u nadoknadive troškove rada od kuće; od uporabe vlastite opreme, troškova interneta pa sve do struje, vode i grijanja.

VIŠE NE POSTOJE IZGOVORI ZA NEADEKVATNU OPREMU

Dokumenti se pohranjuju u cloud-ovima, a sve više komunikacije odvija se putem raznih softvera za timsku suradnju. Slab internetski signal i loša oprema utjecat će na produktivnost i frustrirati zaposlenike.

Kako hibridan model rada postaje sve popularniji, pažnja se više ne pridaje samo opremi u sjedištu tvrtke, već i onoj u kućnom uredu. Iz tog razloga, poslodavci se zalažu za zakonska rješenja koja uzimaju u obzir i tehnološke promjene. Također, napominju kako je bitno pojednostaviti krute zakonske odredbe vezane za zaštitu na radu i evidenciju radnog vremena. Traži se i plaćanje troškova rada od kuće u obliku neoporezivih naknada.

Ministar Aladrović najavljuje i uređivanje radnih prava radnika koji posao obavljaju preko digitalnih platformi, međutim ne zna se u kojem će smjeru ići ta regulativa. Ono što se zna jest kako će se morati udovoljiti zahtjevima europske direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima.

Europska direktiva o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima isto tako traži ograničavanje tzv. lažnog samozapošljavanja koje je često viđeno u praksi. U tom pogledu, novoosnovani sindikat digitalnih platformi traži da vlasnici platformi budu odgovorni za plaćanje poreza i doprinosa.

FIZIČKO I MENTALNO ZDRAVLJE JE BITNO – A TVRTKE I VLADA TO TREBAJU PODRŽATI

Zaposlenici su jasno i glasno rekli – zdrava radna mjesta moraju biti prioritet tvrtkama! Jednako tako, tvrtke moraju pokazati kako podržavaju zaposlenike na radnom mjestu kroz pogodnosti i usluge koje nude, bilo da se radi o besplatnim zdravstvenim pregledima, fleksibilnom radnom vremenu ili hibridnom načinu rada.

Kako tvrtke trebaju osigurati zdrave uvjete za rad, tako ih Vlada treba podržati zakonskom regulativom. Novi zakon bi bolje trebao štititi radnike glede nesigurnih ugovora i nejasnih uvjeta rada. Prema prijedlogu, radnik bi kod jednog poslodavca smio raditi najviše 3 godine ugovorom na određeno, a poslodavci bi morali jasno obrazložiti razloge sklapanja takve vrste ugovora. Poslodavci podržavaju regulativu takve vrste, ali smatraju kako je nužna fleksibilnija opcija davanja otkaza.  U tom smislu Ministarstvo predlaže da se otkazni rok skrati na sedam dana ako radnik dobije otkaz zbog teške povrede iz radnog odnosa.

Također, sindikati se zalažu za kvalitetnije regulirana prava plaćenih godišnjih odmora, roditeljskog dopusta, bolovanja, vikenda i osmosatnog radnog vremena. Novi Zakon o radu trebao bi biti usvojen u prvom dijelu iduće godine, a u njega će biti ugrađene i odredbe europske direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života. Ta direktiva za očeve predviđa obveznih deset dana plaćenog očinskog dopusta prilikom rođenja djeteta, kao i dva mjeseca neprenosivog plaćenog roditeljskog dopusta.

Uzimajući u obzir ravnotežu između poslovnog i privatnog života radnika, prema Direktivi, za zaposlene osobe koje zbog teškog zdravstvenog stanja njeguju člana obitelji ili osobu koja živi s njima u kućanstvu predviđeno je pet dana plaćenog dopusta godišnje. Također, zaposleni koji skrbe o bliskoj osobi, roditelji su djece s invaliditetom, posebnim potrebama ili samohrani roditelji, mogli bi tražiti prilagodbu radnih uvjeta, što uključuje rad na daljinu i fleksibilno radno vrijeme, a na poslodavcima je da im takve uvjete omoguće.

 

Može se zaključiti da su zdravlje i dobrobit zaposlenika postali krucijalni za poslovni uspjeh. Novi Zakon o radu trebao biti usvojen već u prvom dijelu iduće godine. Stoga, kao vlasnik tvrtke svojim zaposlenicima pružite adekvatan radni prostor, uvjete u kojima ne moraju razmišljati štete li njihovom zdravlju, budite u korak s digitalizacijom i trendovima i uspjeh je zagarantiran. A sve ostale financijske brige prepustite Confidi – i usredotočite se na vašu osnovnu djelatnost.

Pročitajte više: