Još prije nekoliko mjeseci, kako smo pisali OVDJE, ministri financija zemalja G7 hvalili su se kako su postigli „dogovor stoljeća“ – Sporazum o globalnoj i minimalnoj poreznoj stopi od 15%. Što se od tada promijenilo?
U petak 5. listopada 2021. više od 130 zemalja svijeta usuglasilo se s izmjenama načina na koji će se oporezivati multinacionalni tehnološki divovi. To uključuje i minimalni globalni porez od 15% s ciljem sprječavanja multinacionalnih divova da kriju profit u tzv. „poreznim oazama“.
Dogovor o izmjenama globalnog poreznog sustava osigurat će zemljama dodatan prihod, a prema podacima OECD-a taj prihod mogao bi doseći čak 150 milijardi dolara.
Realnost plaćanja poreza je bizarna i cilj ove reforme je spriječiti da multinacionalne kompanije, osobito GAFA (kratica za Google, Amazon, Facebook i Apple), koje su izvukle ogromnu korist iz pandemije i restriktivnih mjera, plaćaju zaista male poreze u odnosu na prihode.
Primjerice, europska komisija je pred sudom u Luksemburgu od Amazona tražila nadoplatu poreza, ali je sud presudio u korist Amazona. Realnost je još bizarnija jer su poreznici Luksemburga Amazonu, koji tamo ima svoje europsko sjedište, odobrili povrat poreza u iznosu od čak 56 milijuna dolara!
Zato su dio paketa novog globalnog poreznog sustava i novi porezni propisi i preraspodjela prava na oporezivanje najvećih tvrtki. To će kao posljedicu za sobom donijeti preusmjeravanje dijela prava iz matičnih zemalja tvrtki u one u kojima posluju. Preraspodjela poreznih prava otvoriti će mogućnost oporezivanja više od 100 milijardi dolara dobiti godišnje, a minimalna globalna porezna stopa od najmanje 15% generirat će oko 150 milijardi dolara dodatnih prihoda godišnje.
Prijedlozi koji će osigurati prijeko potrebnu potporu vladama u post pandemijskom svijetu podržalo je 130 od 139 članica inicijative OECD-a i skupine G20, uključujući i Hrvatsku. Devet članica nije podržalo inicijativu, a neke od njih su Irska i Barbados.
ŠTO NOVE SMJERNICE GLOBALNOG POREZA ZNAČE ZA HRVATSKU?
Globalni porez neće se odraziti na mikro, male i srednje poduzetnike kojima je ukupni prihod do 7,5 milijuna kuna. Oni će nastaviti plaćati i dalje nacionalni porez od 10%.
S druge strane, pitanje je kako će se to odraziti na one velike, koji ulažu u Hrvatsku; hoće li i dalje moći zadržati stopu poreza na dobit od 18%.
Osim potpore vladama, OECD smatra kako će globalni porezni sustav doprinijeti i značajnoj stabilizaciji međunarodnog poreznog sustava, kao i preglednosti za porezne uprave i porezne obveznike.
OECD izvještava kako bi zemlje trebale potpisati multilateralnu konvenciju tijekom 2022., s učinkovitom provedbom 2023. Konvencija je trenutno u razvoju i koristit će se za provedbu novougovorenog prava oporezivanja u okviru prvog stupa, kao i za zaustavljanje i uklanjanje odredbe koje se odnose na sve postojeće poreze na digitalne usluge i druge slične relevantne jednostrane mjere.
Dakle, OECD će razviti model pravila za uvođenje drugog stupa u domaće zakonodavstvo tijekom 2022., a koji će stupiti na snagu 2023. godine, stoji u priopćenju OECD-a.
